Published On: Sun, Sep 15th, 2013

U normalnim zemljama popis stanovništva je temelj razvoja, u BIH političko pitanje…

Popis stanovništva u našoj zemlji je i političko pitanje, jer će demografska slika Bosne i Hercegovine odrediti i „omjer prava“ njenih naroda, izjavio je mrtav hladan nekakav Milutinović, praktički kazavši da bi rezultati rata i etničkog čišćenja ubuduće mogli određivati “omjere prava u BIH”.  Isti dodaje  da je u naprednim državama popis najmanje političko pitanje. Popis će napokon u BiH oslikati i ekonomsku i socijalnu kartu našeg društva, po kojoj je onda lako iscrtavati pravce.

Mi danas ne znamo koliko radnosposobnog stanovništva imamo, koliko smo pismeni ili nepismeni, bogati, siromašni, kakve su nam pozicije i šanse.

Taman da se naši politički lideri, koliko sutra, dogovore o ustavnim i svim drugim reformama, nemoguća je i pomisao na približavanje Europskoj uniji (EU), jer nema mjesta u europskoj obitelji za zemlje koje ne znaju ni koliko stanovnika imaju.

Europski kriteriji kažu da bez demografskih, socijalnih i ekonomskih pokazatelja u jednoj zemlji nema ni europskih razvojnih projekata, ali ni ozbiljnijih razvojnih politika unutar BiH.

Zato bi popis stanovništva i domaćinstava u BiH, koji će biti proveden od 1. do 15. listopada ove godine, trebao dati konkretnu demografsku i ekonomsku sliku stanovništva, pojašnjava za „Avaz“ Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.

“Popis će biti temelj planiranja socijalnih, ekonomskih i uopće razvojnih politika u BiH, dugoročnog strateškog planiranja. Popis je, također, značajan s aspekta euroatlantskih integracija, posebno korištenja evropskih razvojnih fondova” kaže Milinović.

Ekonomski stručnjak u BiH Anto Domazet kaže kako se popis događa nakon što su se u bh. društvu i ekonomiji dogodile dramatične promjene koje su rezultat agresije i tranzicije.

Zato će, kazao je profesor Domazet, popis omogućiti respektabilnu bazu podataka za upravljanje ekonomsko-socijalnim razvojem na svim nivoima.

Socijalni parametri

Posebno će biti značajni podaci o broju i strukturi stanovništva, kao i demografskim karakteristikama stanovništva, polu, starosti te broju i veličini domaćinstava, broju bračnih, vanbračnih zajednica, o ruralnom i urbanom stanovništvu, stanovništvu koje se nalazi u BiH ili živi van zemlje…

Preciznim popisom, naglašava Domazet, ustanovit ćemo i našu stvarnu produktivnost, koliko iznosi bruto domaći proizvod po stanovniku, ali i sve vidove potrošnje, što će biti veoma značajno za projektiranje razvoja u javnom sektoru: obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, kao i za prognoziranje različitih vidova tražnje i potrošnje za potrebe poslovnog sektora, kao što su trajna potrošna dobra, stanovi, odjeća, obuća, hrana, energija…

Posebno su značajni podaci u vezi s popisom stanova, dodaje profesor Domazet, jer će nam otkriti koliko stanova imamo, te kakve su potrebe za stanovima.

Profesor Domazet vjeruje da će rezultati popisa značajno identificirati ekonomske i socijalne parametre u BiH, kao što su i broj izdržavanih i aktivnih lica, te će doprinijeti i efikasnijim razvojnim projektima u ekonomskoj i socijalnoj sferi.

Bljesak