Published On: Uto, svi. 14th, 2019

U Njemačku će moći doseliti svi koji imaju ugovor o radu i priznatu stručnu kvalifikaciju

Ukoliko taj zakon stupi na snagu, u Njemačku će moći doseliti svi koji imaju ugovor o radu i priznatu stručnu kvalifikaciju. Ukidaju se ograničenja doseljavanja samo na nekoliko zanimanja, kao i obvezno prethodno ispitivanje ima li Nijemaca ili građana EU-a koji dolaze u obzir za određeno radno mjesto

Loši demografski podaci za Bosnu i Hercegovinu, ali i cijeli zapadni Balkan, nažalost ne jenjavaju nego i dalje imamo mnogo više umrlih od rođenih te nam se iseljavaju mladi i kvalificirani žitelji.

Populacijske politike u BiH nema “ni na mapi” što znači da država niti ne pokušava raditi na podizanju nataliteta i broja rođenih, a tu ne trebamo izmišljati toplu vodu nego samo slijediti primjere uspješnih zemalja (npr. Švedske ili Francuske). Negativan društvena klima, nepotizam, korupcija i klijentelizam, “zarobljena država” iz BiH i regije i dalje tjeraju ljude, naročito visokoobrazovane i one koji su najbolji u svojim strukama.

Sve to se i dalje nastavlja, možda manjim intenzitetom jer je već otišao veliki broj ljudi, ali činjenica da najjačim europskim ekonomijama nedostaje ljudi sama po sebi govori kako ćemo i narednih godina gubiti stanovništvo. Naročito što “europska lokomotiva” i zemlja u kojoj već tradicionalni idu žitelji s ovih područja, Njemačka, dodatno liberalizira useljeničku politiku.

Lakše do posla i azila

Naime, kako prenosi Deutsche Welle, iako u Njemačkoj živi veliki broj osoba koje nemaju putovnicu te zemlje, oni sebe do sada nisu smatrali useljeničkom zemljom.

Međutim, uskoro b i se to trebalo promijeniti jer dolazak radnika iz zemalja koje nisu članice EU-a trebao bi olakšati novi zakon o doseljavanju stručne radne snage koji se upravo nalazi u zakonodavnoj proceduri.

Ukoliko taj zakon stupi na snagu, u Njemačku će moći doseliti svi koji imaju ugovor o radu i priznatu stručnu kvalifikaciju. Ukidaju se ograničenja doseljavanja samo na nekoliko zanimanja, kao i obvezno prethodno ispitivanje ima li Nijemaca ili građana EU-a koji dolaze u obzir za određeno radno mjesto.

Osim toga, kvalificirane osobe koje dobro govore njemački mogle bi u Njemačkoj boraviti šest mjeseci i bez ugovora o radu, kako bi tražile posao. To je do sada bilo moguće samo fakultetski obrazovanima. No, tražitelj posla za to vrijeme nema pravo na socijalna davanja.

Novim propisima bi trebao biti riješen i problem stranaca koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj, nego mogu samo privremeno ostati jer, primjerice, ne mogu biti deportirani u zemlju podrijetla. Oni bi trebali dobiti šansu za legaliziranje svog statusa. Pretpostavka za to je da najmanje godinu i pol rade više od 35 sati tjedno. Osim toga, oni moraju “u dovoljnoj mjeri” govoriti njemački jezik i ne smiju biti kažnjavani.

 

Poželjni radnici

Svemu dodajmo kako Njemačkom gospodarstvu nedostaje oko 1,2 milijuna stručnih radnika, posebno u njezi starijih i bolesnih te u građevinarstvu. Ukoliko znamo da bh. žitelji idu i u druge europske zemlje (Irska, Švedska itd) kojima također nedostaje radne snage, a i same muku muče s negativnim demografskim podacima jasno je kako će gro useljenika dolaziti sa zapadnog Balkana.

Naime, ljudi s ovih područja lako se uklope u društva u koja dođu, pokazali su se kao dobri i vrijedni radnici, a posljednjih godina u inozemstvu idu cijele obitelji, što pak popravlja demografsku sliku tih zemlje. Kao razvijene države koje za sve imaju strategije i konkretne planove te ništa ne prepuštaju slučaju, na sve načine pokušavaju privući obrazovane i kvalificirane radnike, a s obzirom na situaciju u BiH i regiji, i ne trebaju se previše ni truditi.

Dok ovdje vlada permanentna politička nestabilnost, posao i egzistencija ovise o podršci vladajućima elitama, a prosječne plaće su oko 900 maraka, u razvijenim zemlja EU sve to je nepojmljivo. Dok god se ne uozbiljimo i politiku okrenemo na dobrobit običnog čovjeka, spasa iz političkog, ekonomskog ali i moralnog ambisa u kojem se već godinama nalazimo neće niti može biti.

Piše: Dragan Bradvica,dragan@dnevni-list.ba