Published On: Sub, pro 22nd, 2018

U Križančevom Selu obilježeno 25 godina od zločina tzv. Armije RBiH nad Hrvatima: Središnja Bosna simbol otpora, a njene žrtve temelji hrvatske slobode u BiH

U Križančevom Selu nadomak Viteza danas je obilježena 25. godina od zločina tzv. Armije RBiH, počinjenog 22. prosinca 1993. godine, nad hrvatskim zarobljenicima i civilima tog mjesta.

Svetom misom zadušnicom za žrtve svirepog pokolja na koju je u crkvi sv. Leopolda Mandića u Dubravici odana je počast žrtvama i molitve za njihov smiraj na onom svijetu. Misu zadušnicu prevodio je viteški župnik, fra Velimir Bavrka, a u koncelebraciji sa svećenicima Lašvanske doline predvođenim fra Dragom Pranješ, gvardijanom gučogorskog samostana  i don Goranom Kosićem, vojnim kapelanom za Središnju Bosnu.

U dvorani Osnovne škole u Dubravici održana je i prigodna, komemorativna akademija na kojoj je ukazano na činjenicu kako je Križančevo Selo, jedan u nizu od neprocesuiranih ratnih zločina nad Hrvatima u BiH, čije žrtve nisu dobile pravosudnu zadovoljštinu ni pred Haaškim tribunalom, a ni pravosudnim institucijama BiH.

Mario Čerkez, zapovjednik Viteške brigade HVO-a u prigodnom obraćanju istaknuo je kako je dužnost i obveza Hrvata u BiH danas braniti istinu o Domovinskom ratu.

“Toliko krvi, znoja, muke je te 1993. godine proliveno da mi danas opstanemo u Središnjoj Bosni. Danas se ne smijemo bojati. Mi danas branimo istinu o HVO-u, istinu o Domovinskom ratu, istinu o našem opstanku na ovom prostoru”, kazao je Čerkez.

Čerkez je, također, istaknuo i kako su žrtve Domovinskog rata u Središnjoj Bosni, ali i cijeloj BiH, simboli borbe za goli opstanak hrvatskog naroda.

“Svojim su nas životima zadužili da uvijek branimo istinu o zbivanjima u Središnjoj Bosni, istinu o jednoj pravednoj obrani za opstanak na našim stoljetnim ognjištima. Oni uvijek trebaju biti naš ponos”, kazao je Čerkez.

Program obilježavanja 25. obljetnice zločina nad Hrvatima u Križančevom Selu nastavljen je mimohodom u kojem su brojni Hrvati Središnje Bosne, u tišini i s dužnim pijetetom, odali počast žrtvama paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca ispred središnjeg spomen -obilježja u tom mjestu.

U Križančevom Selu danas su bili ratni zapovjednici HVO-a Središnja Bosna, generali Ilija Nakić, Mario Bradara, zapovjednici Duško Grubešić i Željko Ljubanić, Dragan Vinac, obitelji žrtava, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata Županije Središnja Bosna na čelu s Jozom Stojakom, kao i brojni hrvatski predstavnici na svim razinama  vlasti.

Počast žrtvama  Križančeva Sela odali su i veleposlanik Hrvatske u BiH, Ivan del Vechio i izaslanik predsjednice Hrvatske, Kolinde Grabar – Kitarović, Zoran Piličić, izaslanik ministra obrane RH, Damira Krstičevića, Nenad Križić, izaslanik ministra branitelja RH, Tome Medveda kao i generali Hrvatskog generalskog zbora, Marinko Krešić, Neđo Perić i Ljubo Ćesić.

Također, počast su odali i predstavnici Hrvatskog narodnog sabora, na čelu s Marinom Pendeš, ministricom obrane BiH kao i general OS BiH, Tomislav Kolenda te pripadnici 3. pješačke gardijske pukovnije OS BiH, nasljednice HVO-a u Oružanim snagama BiH.

Inače, po nalogu tužitelja Posebnog odjela za ratne zločine Suda BiH, 8. studenog ove godine slobode su lišeni: Ibrahim Purić (65) iz mjesta Dolac; Ibrahim Tarahija (59), Vitez; Nijaz Sivro (61), Vitez; Rušit Nurković (60); Almir Sarajlić (50), Travnik; Šaćir Omanović (45), Vitez; Kasim Kavazović (46), Travnik i Sadik Omanović (50), Vitez. Postupajući tužitelj dan kasnije je zatražio pritvor za osumnjičene, koje se tereti “da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika i pripadnika Armije RBiH s područja Središnje Bosne i Viteza, postupali suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata”.

“Oni su osumnjičeni za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na lokalitetu Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. 12. 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te vršeno pljačkanje i uništavanje imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela”, ranije je priopćeno  iz Tužiteljstva BiH.

Tužiteljstvo BiH također navodi da ratni zločin u Križančevu Selu “predstavlja jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okoline u proteklome ratu, gdje je u napadu ubijeno više desetina žrtava, a imovina opljačkana i uništena”.

Nedavna uhićenja pripadnika tzv. Armije RBiH smatraju se početkom procesuiranja najvećeg stratište Hrvata u BiH u Križančevom selu nadomak Viteza.

Glorija Lujanović l Dnevnik.ba

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare