Ispitivanje o političkoj pismenosti provedeno je u školama na reprezentativnom uzorku od 1146 hrvatskih maturanata
Gotovo tri četvrtine učenika završnih razreda srednjih škola ne smatra da je NDH bila fašistička tvorevina, polovica se u potpunosti slaže s tvrdnjom da je homoseksualnost vrsta poremećaja ili bolesti te da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javne istupe jer na taj način loše utječu na mlade, njih 40 posto žestoko se zalaže da se zaustavi svaki pokušaj sudskog progona hrvatskih branitelja za zločine počinjene u Domovinskom ratu, a 73 posto ne zna zaokružiti točan odgovor tko je hrvatski premijer čak ni kad im se ponude četiri moguća imena.
Pokazali su to podaci istraživanja “Politička pismenost učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj” koje su GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja proveli na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1146 hrvatskih maturanata.
Ozbiljan indikator
– To su relativno očekivani rezultati jer su slična istraživanja posljednjih godina ukazivala na takve stavove mladih. Oni reflektiraju naš javni prostor i nedavna događanja, poput referenduma za ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene. Ta je populacija iznimno podložna vanjskim utjecajima. No, stavovi u toj dobi nisu fiksni, oni su skloni promjeni – kaže dr. Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, jedan od voditelja istraživanja.
Ističe kako oko ovih rezultata ne treba raditi veliku moralnu paniku, ali ih treba uzeti kao vrlo ozbiljan indikator da obrazovni sustav ne uspijeva anulirati izrazito negativne efekte vanjskih utjecaja, a da je situacija posebno loša u strukovnim školama.
Škola ima utjecaj
– Isto je istraživanje pokazalo da škola itekako ima utjecaja i može djecu naučiti ako to želi učiniti – kaže.
Naime, politička znanja maturanata ispitivana su kroz 19 pitanja u tri područja – politički pojmovi, ustavno-političko ustrojstvo i politička informiranost. Pitanja su bila relativno jednostavna, ispitanicima su bila ponuđena četiri moguća odgovora, no samo je jedan od njih 1146 točno odgovorio na sva pitanja.
Ono što na prvi pogled zbunjuje jest da je od svih 19 pitanja najveći broj ispitanika (81,3 posto) točno odgovorio na pitanje što podrazumijeva trodioba vlasti te što je Ustav (64 posto točnih odgovora). Istovremeno, tek je 27 posto ispitanika, među ponuđenim imenima Kolinda Grabar-Kitarović, Jadranka Kosor, Tomislav Karamarko i Zoran Milanović, zaokružilo točno ime na pitanju kako se zove sadašnji predsjednik/ca Vlade RH, a samo 19 posto ih je znalo da izvršnu vlast obnaša koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU.
– Većina je znala odgovore o tome što je Ustav ili trodioba vlasti jer o tome uče u školi, što je važan dokaz da obrazovni sustav može utjecati i naučiti. Sve što se pak tiče informiranosti i stavova, mladi stječu vani i to ne uvijek dobro. Stoga je apsolutno potrebno uvesti jak i dobro osmišljen građanski odgoj u škole, no prije toga o tome treba uspostaviti ozbiljan društveni i politički dijalog – rekao je dr. Bagić.
43% uvjereni vjernici
Mladi su deklarirali i visok stupanj religioznosti – 43 posto ih kaže da su uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve što ih vjera uči, a još 25 posto deklarira se “običnim” vjernicima.
– Dosta se često očekuje da su mladi generalno liberalni i moderni te ovakvi rezultati nailaze na čuđenje. No, to progresivističko uvjerenje nema osnove. To je vrijedilo za neke generacije, ali nije univerzalno pravilo – smatra dr. Dragan Bagić.
Najveći stupanj tolerancije maturanti su pokazali u području drugih rasa, vjera i nacija. Kad je u pitanju ravnopravnost spolova, samo ih se polovica ne slaže s tvrdnjom da je muškarac taj koji bi morao zarađivati i prehranjivati obitelj.