ZAGREB- U Hrvatskoj se u 10 godina broj sklopljenih brakova smanjio za 10 posto, sve je manje razvoda, a raste broj djece rođene izvan braka, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Prema istim podacima, raste prosječna dob za stupanje u prvi brak, kao i broj građanskih brakova, dok se smanjuje broj onih koji su sklopljeni u crkvi.
“To su trendovi na razini Europske unije koji se odražavaju i na Hrvatsku”, rekla je Dubravka Rogić-Hadžalić, voditeljica Službe za demografske i socijalne statistike Državnog zavoda za statistiku.
U 2021. godini u Hrvatskoj su sklopljena 18.203 braka, dok je prije pet ili deset godina njihov broj bio 10 posto veći. Statistika bilježi da su 2012. godine sklopljena 20.323 braka, a 2017. godine 20.310. Promatrajući dulje razdoblje, primjetan je trend pada sklopljenih brakova, a najmanje ih je, 15.196, zabilježeno tijekom pandemije korone 2020. godine.
Prosječna dob stupanja u prvi brak raste i za muškarce i za žene. Primjerice, 1989. godine prosječna dob mladenke bila je 23, a mladoženje 27 godina, dok je 2021. godine prosječna dob mladenaca bila 29, odnosno 32 godine.
S vremenom se smanjuje broj vjerskih brakova, a povećava broj građanskih, a gotovo četvrtina djece rađa se izvan braka.
U 2021. godini 52 posto parova sklopilo je građanski brak, a 48 posto vjerski brak, dok je primjerice 2012. godine bilo 58 posto vjerskih i 42 posto građanskih brakova.
U Hrvatskoj je izvan braka rođeno 8.598 djece, odnosno 24 posto od ukupnog broja živorođene djece.
Podaci Eurostata pokazuju da je, primjerice, u Francuskoj broj djece rođene izvan braka znatno veći i iznosi 62 posto, u Norveškoj 59 posto, Portugalu 58 i Sloveniji 57 posto.
Rogić-Hadžalić kaže da je broj razvedenih brakova iz godine u godinu sve manji, te da je prosječno trajanje razvedenih brakova 15 godina.