Published On: Sub, ožu 26th, 2022

U Hrvatskoj dvostruko više studenata iz Čilea nego lani

Ove godine se udvostručio broj studenata koji iz Čilea dolaze u Hrvatsku, a njihov broj bi mogao dodatno porasti nakon što je predsjednikom te južnoameričke zemlje postao nekadašnji studentski vođa hrvatskih korijena Gabriel Borić.

U ovoj akademskoj godini upisano je 45 studenata iz Čilea na studiju hratskog jezika u sklopu centra Croaticum u Zagrebu. Lani ih je bilo 26.

“Poticaj je bio i izbor Borića”

“Izbor Borića za predsjednika Čilea svakako je usmjerio dio pažnje čileanske javnosti i na Hrvatsku”, kaže Kristina Barišić, 33-godišnja lektorica hrvatskog jezika na Sveučilištu Magellanes u gradu Punta Arenasu.

“Vjerujem da su tako zajednice hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka diljem Čilea dobile poticaj pa makar i na simboličkoj razini”, dodaje u razgovoru za Hinu.

Borić (36), čiji je pradjed s otoka Ugljana doplovio do Punta Arenasa prije više od 150 godina, nedavno je preuzeo predsjedničku dužnost.

Profesorica Barišić kaže kako je još rano komentirati hoće li se zbog toga povećati zanimanje za Hrvatsku u Čileu, zemlji s 19 milijuna stanovnika.

“To tek trebamo vidjeti. Smatram da to ovisi i o tome kako će Hrvatska iskoristiti ovu priliku i hoće li se više angažirati u vezi sa svojim interesima u Čileu”, kaže.

Barišić je ranije radila u osnovnoj školi i gimnaziji u Hrvatskoj a od zimskog semestra 2018. godine predaje hrvatski jezik na Sveučilištu Magellanes, nazvanom po moreplovcu koji je dao ime obližnjem Magellanovu prolazu. Prošli mjesec su s tog sveučilišta otišle u Hrvatsku dvije studentice.

Makarena i Javiera

Makarena Mansilla Carrasco studira psihologiju a Javiera Astorga Vodanić nutricionizam.

“Bila sam jako motivirana jer želim puno bolje upoznati kulturu Hrvatske. U Punta Arenasu je velika hrvatska zajednica a ja sam dobila nesvakidašnju priliku naučiti jezik i upoznati tu lijepu zemlju”, rekla je 26-godišnja Makarena za televiziju ITV Patagonia.

Makarena koja je na Sveučilištu Magellanes učila hrvatski jezik, to će sada nastaviti u sklopu centra Croaticum na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobila je stipendiju hrvatske vlade u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU-a.

Stipendija uključuje program nastave učenja hrvatskog jezika, subvencionirani studentski smještaj i prehranu te mjesečnu novčanu potporu u iznosu od 1600 kuna.

“Čim sam čula za stipendiju, puna entuzijazma sam predano učila hrvatski”, kaže 23-godišnja Javiera. “Čula sam da je hrvatski težak, ali to mi je bio samo dodatni izazov. I eto, sada sam ovdje”, kaže iz sobe studentskog doma u Zagrebu.

Centar Croaticum osnovan je 1962. godine, a ondje hrvatski jezik uče polaznici iz čitavog svijeta, neki putem stipendija a neki na svoj trošak. U posljednjih pet godina imao je 163 polaznika iz Čilea.

“Zanimanje uvijek postoji. Studenti su željni novih i drugačijih iskustava, žele putovati i, ono najvažnije, žele učiti hrvatski jezik. Zanimljiv im je i neobičan”, kaže profesorica Barišić.

Napominje, međutim, da su ključna prepreka putni troškovi budući da je riječ o iznimno udaljenoj destinaciji. Posebno područje u kojem ona podučava, a do kojeg je u 19. stoljeću stigao Borićev pradjed preplovivši Atlantski ocean.

“Stipendija, nažalost, ne uključuje putne troškove. Regija Magallanes prilično je izolirana od ostatka Čilea pa studenti često nemaju iskustva s velikim putovanjima. Zbog toga im i putovanje u Hrvatsku predstavlja velik izazov koji se ne prihvaća olako”, objašnjava.

Korijeni

Makarena i Javiera su prve studentice u posljednje tri godine koje su se prijavile za stipendiju na Sveučilištu Magellanes. U Zagrebu će ostati do 10. lipnja.

No u tijeku su prijave dviju studentica za iduću akademsku godinu pa će u Hrvatsku vjerojatno doći nove stipendistice iz Čilea.

Kad je riječ o novim generacijama potomaka hrvatskih iseljenika u Punta Arenasu najčešće se radi o trećoj, četvrtoj pa i petoj generaciji potomaka.

“Rekla bih da su upravo vremenska i zemljopisna distanca glavni razlozi zbog kojih nove generacije potomaka najčešće vrlo malo znaju o svojem podrijetlu”, kaže Barišić iz grada u kojem se jedna četvrt i ulica zovu Croata.

“Nastojim ih što više potaknuti da posegnu za izvorima do kojih mogu doći i da istraže svoje obiteljsko stablo kako bi ubuduće svjedočili o svojim hrvatskim korijenima bogatim pričama, a ne samo svojim imenima i prezimenima”, dodaje.

Hrvati čine 2,4 posto populacije Čilea, odnosno oko 400.000 ljudi.

“Nastava hrvatskoga jezika na Sveučilištu Magallanes potaknula je mnoge studente da se ponovo povežu sa svojim korijenima i upoznaju taj dio svojega identiteta”, napominje Barišić. “A to je jedno od najvrjednijih postignuća ovoga projekta”./Hina/HMS/

guest
1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
Lamza
Lamza
2 mjeseci prije

Ima li studentki iz brazila sa velikim žopama?