Published On: Uto, velj 23rd, 2021
#3rd | By Desk

U 150 godina na čelu Mostara našlo se 36 gradonačelnika. Svi su bili muslimani. Sve do ulaska partizana u grad…

Inače, u čak pet različitih državnih režima, od kraja Osmanskoga Carstva, Austro-Ugarske, dviju Jugoslavija i BiH kao neovisne države, Mostar je imao gradonačelnika, a posljednja kriza s izborom gradonačelnika je jedna od izazovnijih kako za političare tako i za građane. Mostar je kroz historiju u mnogočemu bio poseban, kao administrativno, ekonomsko, kulturno i sportsko središte Hercegovine…

Što se tiče povijesnog prikaza funkcija prvog čovjeka Grada Mostara, prije 1871. godine nemamo nikakvih podataka vezano za upravu i ljude koji su bili na čelu grada na Neretvi.

Prvi prije 150 godina

Prvi put funkcija gradonačelnika Mostara, iako ju je obavljala svojevrsna Skupština, spominje se još daleke 1871. godine, prije punih 150 godina. Predsjednik te Skupštine bio je izvjesni Ismail, dok su članovi iste bili predstavnici naroda koji su živjeli u Mostaru Muhamed, Hamed, Huršid, Javer, Jure, Ivan i Lazar. To je ujedno i prvi put da se ova funkcija spominje, iako ne znamo detaljne informacije o tim ljudima poput njihovih prezimena i drugih podataka vezano za njih.

U razdoblju od 6. avgusta 1878. do maja 1890. godine gradonačelnik Mostara postaje 38-godišnji Muhamed-beg Alajbegović, a njegov zamjenik Blaško Zelenika. Alajbegović je u funkciji gradonačelnika izgradio česmu koja se nalazi u ulici Braće Brkića, a klesana je od bračkog kamena. U to vrijeme Mostar se povezao željeznicom sa Sarajevom i Metkovićem, a počeo se graditi i moderni vodovod.

Od januara 1890. do 6. januara 1897. godine Mostar je vodio 49-godišnji Ibrahim-beg Kapetanović iz Vitine, stolački kajmekam u doba osmanske uprave. U tom razdoblju izgrađeno je i nekoliko građevina poput: Vakufske zgrade, “Hrvoja”, hotela “Giljanović”, Osnovne škole Sestara milosnica i zgrada zatvora poznatog kao Ćelovina.

Ahmet-beg Hadžiomerović bio je na čelu grada od juna 1897. do decembra 1907. godine. Na općinskim izborima održanim krajem 1909. godine nadmoćnom je većinom pobijedio Mustafa Mujaga Komadina. Mandat mu je carskim potpisom ovjeren u mjesecu januaru 1910. godine i tekao je, zbog ratnih prilika (Prvi svjetski rat), sve do kraja i propasti Austro-Ugarske monarhije – do 1. decembra 1918., kada je raspušteno i Vijeća Grada Mostara.

Smail-aga Ćemalović bio je gradonačelnik Mostara punih 10 godina, od 1919. do 1929. godine. Ćemalovića nasljeđuje Ibrahim Fejić koji je gradonačelničku poziciju obavljao od 1929. do 1934. godine. U Fejićevo vrijeme postojali su podgradonačelnici, a tu funkciju obavljali su Ljubo Krulj i dr. Vlatko Tambić.

Na čelo grada 1935. godine dolazi doktor Muhamed Ridžanović. Ridžanovića je na ovoj poziciji naslijedio Husaga Ćišić, koji je Mostar kao gradonačelnik vodio od 1935. do 1940., a nakon njega prvi čovjek postaje Husein Metiljević, koji na toj poziciji ostaje do aprila 1941. godine i početka Drugog svjetskog rata u Mostaru.

Muhamed Butum upravljao je gradom od 1941. do 1942. godine, a njega je naslijedio Salih Efica “Crni”, koji Mostarom vlada od 1942. do 1945. godine. Od 1945. do 1946. gradonačelnik Mostara bio je Salko Fejić, kojeg je naslijedio Vilko Šnatinger i koji je vladao od 1946. do 1947. godine.

Od 1947. do 1949. godine gradonačelnik je Manojlo Ćabak, a upravljanje Mostarom od njega je preuzeo Mustafa Sefo i zadržao se na toj poziciji do 1958. godine. Od avgusta 1958. do oktobra 1961. na čelu Mostara bio je Vaso Gačić, kojeg nasljeđuje Dušan Vukojević i vlada u iduće dvije godine.

Muhamed Mirica vlada između 1963. i 1967. Gradonačelnik Mostara točno dvije godine, od maja 1967. do jula 1969., bio je i Avdo Zvonić. Radmilo “Braca” Andrić vladao je pet godina, od 1969. do 1974. Andrić je bio savezni izaslanik, a nakon posljednjeg rata i vijećnik u Gradskom vijeću Mostara.

Nakon njega prvi čovjek postaje Izet Brković, koji je na toj funkciji bio do 1976. godine i dao golemi doprinos razvoju Mostara. Dževad Derviškadić bio je gradonačelnik od 1976. do 1982., a godinu poslije njega vladao je Vlado Smoljan. Smoljan je po zanimanju bio inženjer građevinarstva, a za života je bio graditelj, gospodarstvenik, ekonomski analitičar, znanstvenik, pisac i pjesnik. Slijedi Nikola Gašić koji gradom upravlja od 1983. do 1985. godine, a nasljeđuje ga Damjan Rotim, koji vođenje Mostara predaje Nijazu Topuzoviću “Tozi” i koji će tu ostati do 1988. godine.

Bešlić rekorder

Jovo Popara posljednji je gradonačelnik Mostara koji se nije birao na demokratskim izborima. Bio je na funkciji od 1988. do 14. novembra 1990. i prvih višestranačkih izbora. Prvi gradonačelnik Grada Mostara izabran na demokratskim izborima je Milivoj Gagro, kandidat Hrvatske demokratske zajednice BiH, koji je obnašao funkciju gradonačelnika od 14. novembra 1990. do početka agresije 1992. godine.

U ratnom razdoblju od 1992. do 1995. dvojica ljudi bili su paralelno na pozicijama gradonačelnika, i to Mijo Brajković u zapadnom i Safet Oručević u istočnom dijelu Mostara. Od 1996. postojale su funkcije gradonačelnika i dogradonačelnika, a obavljali su ih redoslijedom: Ivan Prskalo i Safet Oručević, a nakon njih Neven Tomić i Hamdija Jahić te Ljubo Bešlić i Hamdija Jahić. Aktualni gradonačelnik Mostara je Ljubo Bešlić, koji je sticajem okolnosti i neodržavanjem izbora u jednom od najduljih mandata na svim pozicijama u BiH. Inače, on je prvi gradonačelnik izabran nakon što je visoki predstavnik nametnuo Statut Grada Mostara 2004. te naložio ukidanje šest gradskih općina.

Još jedna zanimljivost vezana za funkciju prvog čovjeka grada Mostara je i podatak kako su na toj funkciji dosad uvijek bili muškarci. vecernji.ba