Published On: Uto, svi 19th, 2015

‘TURBOFOLKIZACIJA’ VISOKOG OBRAZOVANJA U BIH Fakulteti u BiH niču kao gljive poslije kiše: Štamparije (bezvrijednih) diploma

Od ukupno 47 država potpisnica Bolonje, BiH ima daleko najkompliciraniji sustav visokog obrazovanja. Nadležnost leži na županijskim i federalnim ministarstvima, tako da je ova oblast u BiH uređena sa 12 Zakona i Okvirnim zakonom na razini države
Bosna i Hercegovina je država koja ima više privatnih, nego javnih, državnih visokoškolskih ustanova. Sustav bolonjskog obrazovanja nije ponudio očekivani i najavljivani kvalitetu. Država ulaže malo, a posao nakon stjecanja diplome lutrija je za većinu učenika.
Nakon što je diplomirao na Mašinskom fakultetu u Tuzli,  Admir Mujkić  nije mogao dobiti posao u Srednjoj školi u Gračanici. Umjesto njega zaposlena je osoba sa srednjom stručnom spremom. Pri zaposlenju, presudila je stranačka pripadnost:
“Sve je vezano za konkursnu proceduru iz 2014. godine, gdje je na mjesto profesora praktične nastave strojarske grupe predmeta primljen Imamović Arif  sa SSS. Nije čak imao ni diplomu VKV majstora V stupanj zanimanje zavarivač. Direktor mu je poslije konkursne procedure izdao diplomu u roku od 24 sata. Ja kao diplomirani inženjer strojarstva, s osam godina radnog iskustva, sam dobio odbijenicu na tu poziciju “, priča Admir Mujkić.
Od ukupno 47 država potpisnica Bolonje, BiH ima daleko najkompliciraniji sustav visokog obrazovanja. Nadležnost leži na županijskim i federalnim ministarstvima, tako da je ova oblast u BiH uređena sa 12 Zakona i Okvirnim zakonom na razini države.
Ipak, do fakultetske diplome u BiH danas je vrlo lako doći. Uz novac ili političke veze može se vrlo lako završiti i Medicinski fakultet. Primjerice, na Medicinskom fakultetu u Travniku predavanja traju tek po nekoliko sati i to u dane vikenda.
Štamparije diploma
Profesor na Tehnološkom fakultetu  Benjamin Mahmutbegović  napisao je knjigu “Karikatura”, želeći tako prikazati kako je stranputicom krenulo visoko obrazovanje ovdje:
“Tu sam ukazao na neke loše strane obrazovanja u BiH, koje bi možda postojale i mimo Bolonje, a one su kroz ovu reformu i uvećane. Tu su korupcija, nepotizam i neke druge stvari, a pogotovo je prisutan efekt turbofolkizacije visokog obrazovanja. To je osnivanje, bez kontrole, velikog broja visokoškolskih ustanova bez stvarnog ekonomskog razloga “, kaže Mahmutbegović.
U posljednjih deset godina, u BiH otvoreno je 35 privatnih fakulteta. Ministarstva obrazovanja, što entitetska, što županijska, bez posebnih i kompliciranih procedura, daju im dozvole za rad. Po diplome na privatna sveučilišta uglavnom odlaze oni koji su već zaposleni samo kako bi zadržali radna mjesta.
Profesor sa tuzlanskog Univerziteta  Vedad Pašić  kaže da su privatna sveučilišta sasvim normalna pojava u svijetu i da potreba za njima postoji. Smatra kako su oni u uređenim zemljama zdrava konkurencija, što u BiH nije slučaj:
“Većina fakulteta ne radi svoj posao na kvalitetan način i oni su bukvalno tiskare diploma. Te diplome su bezvrijedne. Siguran sam da će vrlo brzo doći do određenih koraka u državnoj upravi koji se tiču ​​zdravstva i školstva, da bi se te stvari uklonile. Onda će ljudi, koji su prevareni od takvih visokoškolskih ustanova, morati tražiti svoju zadovoljštinu na sudu “, komentira Pašić.
Većina privatnih fakulteta u BiH predstavlja legalizirani kriminal, smatra predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske  Branko Todorović :
“Znamo i vidimo da su tu ne radi, ni o kakvim fakultetima, da se ne radi ni o kakvom procesu obrazovanja i svemu onome što se pod tim podrazumijeva. Tu se radi o jednoj groteksnoj imitaciji procesa obrazovanja, o jednom potpuno neskrivenom kriminalu, gdje studenti ne polažu ispite. Sve u svemu, ovdašnja vlast uspjela je obrazovanje pretvoriti u jednu lakrdiju, gdje danas svatko može kupiti doktorat ili diplomu bilo kojeg fakulteta za par tisuća maraka “, ocjenjuje Todorović.
Polemike o tome koji su fakulteti bolji, javni ili privatni, bezpredmetno su u BiH, smatra profesor na Banja Luka Collegu  Mladen Mirosavljević . Ovdje je problem nepostojanje standarda koji bi osiguravali kvalitetu obrazovanja, počevši od osnovnog pa do visokog:
“Ukoliko se uspostave jasni kriteriji, koje trebaju ispunjavati visokoškolske ustanove u BiH, onda će biti jasno tko može opstati i tko može produžiti da djeluje kao visokoškolska ustanova i bavi se obrazovanjem u BiH”, kaže Mirosavlević.
U BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je 10 javnih, a 35 privatnih. Studentima se nudi obrazovanje po više od 1.600 studijskih programa.
Većina sveučilišta u Bosni i Hercegovini nije upisana u registar akreditiranih visokoškolskih ustanova, što znači da diplome s tih sveučilišta nisu priznate u Europskoj uniji. Iako postoji Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, ona, kako tvrdi njezin direktor Husein Nanić , ne vrši provjeru kvalitete rada visokoškolskih ustanova:
“Stopostotna kontrola odobravanja, licenciranja i kontrole rada visokoškolskih ustanova je u nadležnosti kantona, Brčko distrikta i entiteta RS. Mi ne dajemo dozvole za rad, agencija ne kontroliraju izdavanje diploma, niti način kako funkcioniraju visokoškolske ustanove “, navodi Nanić.
Pitali smo mlade kojim fakultetima više vjeruju, privatnim ili javnim?
“Javnim fakultetima u našoj zemlji, privatnim u inozemstvu. Ne pitaju te koliko imaš ispita, nego koliko ti je ostalo rata. Sve ide preko novca, a nitko ništa ne zna. Takvi ljudi ovdje trebaju biti doktori, pravnici, ekonomisti. “
“Možda više vrijedi diploma na javnom fakultetu, ali i to je pitanje.”
“Odlučila sam se za državni fakultet i studiram deficitarno zanimanje. Smatram da postoji neka šansa da prije dođem do zaposlenja. “
“Javni fakultet. Čuo sam da ne uzimaju ozbiljno diplome s privatnih fakulteta, kao što uzimaju državne. Bolji su sa znanjem na državnoj i kvalitetu se mnogo poboljšalo. Bolje su prilike. “
Osim stranačkih i rodbinskih veza, korupcije i lakog stjecanja diploma, u BiH, visoko obrazovanje nije usklađeno ni s potrebama tržišta, na što se već godinama upozorava. I dalje se obrazuje najviše kadrova za ono što najmanje treba tržištu. Zato oni koji završe fakultete sve više biraju napustiti ovu zemlju jer ovdje s diplomom budu ionako tek broj na predugačkoj listi nezaposlenih.
 

14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare