Donald Trump, friško inauguriran u svoj drugi predsjednički mandat, nije gubio vrijeme. Samo tjedan dana nakon povratka u Ovalni ured, krenuo je u obračun s američkim obrazovnim sustavom, točnije – s onim što naziva „antiameričkom indoktrinacijom“.
Izdao je dvije izvršne uredbe. Prva daje prioritet roditeljskom izboru škola, dok druga ukida financiranje svih obrazovnih programa koji uključuju „rodnu ideologiju“ ili „diskriminatorne ideologije pravičnosti“.
Ili, prevedeno na jednostavan jezik: Trump želi da roditelji odlučuju gdje će im djeca ići u školu, a država prestane financirati nastavu u kojoj se govori o bjelačkoj privilegiji, institucionalnom rasizmu i transrodnim pravima.
„RODNO-RASTAVLJENI“ I „INDOKTRINIRANI“: KOME SMETA CRT?
Trump je godinama grmio protiv tzv. kritičke rasne teorije (CRT) – akademskog koncepta koji tvrdi da je rasna pristranost ugrađena u američke zakone i institucije. Konzervativci su u tome vidjeli sustavno usađivanje kolektivne krivnje bijeloj djeci i pretvaranje nastave u ideološko bojno polje.
Trumpova naredba eksplicitno ne spominje CRT, ali se jasno obračunava s njom. Kaže da američke škole moraju prestati učiti djecu da mrze svoju zemlju.
Tvrdi se, bez dokaza, da su učitelji od djece zahtijevali „prešutno pristajanje“ na koncepte bjelačke privilegije i nesvjesne pristranosti. Demokrati i progresivni akademici ovo vide kao pokušaj gušenja razgovora o američkoj povijesti rasizma i diskriminacije.
Trump i njegovi saveznici pak tvrde da se radi o obrani nacionalnog ponosa i borbi protiv radikalne ljevice koja koristi škole kao političke poligone.
JESU LI JAVNE ŠKOLE PREVIŠE LIBERALNE?
Uz bitku protiv „indoktrinacije“, Trumpova prva uredba želi proširiti financiranje privatnih, vjerskih i čarter škola.
Njegova administracija sada Ministarstvu obrazovanja naređuje da olakša financiranje programa „izbora škole“, čime se roditeljima omogućava da koriste državne subvencije kako bi poslali djecu u privatne ili konzervativne škole.
Ovo je dugogodišnji san američke desnice. Smatraju da javne škole ne ispunjavaju akademske standarde i služe kao centri za širenje liberalnih ideja.
S druge strane, demokrati i sindikati učitelja upozoravaju da će to potkopati javni obrazovni sustav, koji obrazuje oko 50 milijuna djece.
„AMERIKA NA PRVOM MJESTU“, ALI U KOJOJ VERZIJI?
Trumpova politika obrazovanja je direktan napad na progresivne trendove u američkim školama, ali i pokušaj cementiranja konzervativnih vrijednosti u iduće četiri godine.
Ako uspije, školstvo bi moglo izgledati potpuno drugačije – manje diskusija o rasnoj i rodnoj nepravdi, više povratka na tradicionalne američke vrijednosti.
No, ako se demokrati i aktivisti pobune, SAD bi mogao ući u još jednu kulturnu bitku – ovaj put oko onoga što će buduće generacije učiti o svojoj zemlji i povijesti.
Jedno je sigurno – Trump nije došao da bi bio pasivan. A školske klupe mogle bi postati novi politički rovovi.
wpDiscuz
