Published On: Fri, Dec 21st, 2012

Treba li Sarajevsku Hagadu posuditi njujorškom Metropoliten muzeju?

Metropoliten muzej iz New Yorka zatražio je od BiH na zajam Sarajevsku Hagadu – židovsku rukopisnu knjigu, na određeno vrijeme ili dok opet ne počne raditi vlasnik te knjige, Zemaljski muzej u Sarajevu, zatvoren zbog nedostatka financijskih sredstava.
Sarajevska Hagada je jevrejski rukopisni iluminirani kodeks, koji potječe iz srednjevjekovne Španjolske iz 14. vijeka.
Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu u čijem posjedu se nalazi od 1894. godine.
Ta izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista, ali boje su i dalje postojane i nisu izgubile na svojoj svježini.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH pokrenula je proceduru kako bi dala odgovor američkom muzeju o pozajmljivanju Hagade.
Međutim, iz Zemaljskog muzeja BiH su poručili da su oni vlasnici židovske knjige, te da samo oni mogu raspolažu ovim neprocjenjivim dijelom kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Suglasnost za ‘posuđivanje’ Hagade bi, pored muzeja i Komisije, morala dati i nadležna ministarstva u BiH.
U pismu upućenom predsjedniku Židovske zajednice u BiH Jakobu Finciju navodi se da Metropoliten muzej iz New Yorka želi vidjeti sarajevsku Hagadu već za židovski blagdan Pashu naredne godine.
Finci je pozdravio ideju njenog izlaganja ‘u takozvanom centru svijeta New Yorku’.
‘Međutim, loša financijska situacija u kojoj se našao sarajevski Zemaljski muzej lako bi mogla postati izgovor da se jednom’ pozajmljena ‘Hagada više ne vrati iz New Yorka’, smatra Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.
‘Mi smo vlasnici Hagade i ne damo da se iznosi iz Sarajeva i BiH. Mislim da tu priču o pozajmljivanju Hagade treba završiti, a ne podgrijavati, jer ne vodi ničemu ‘, zaključio je Busuladžić.
Ipak, predsjednik židovske zajednice BiH Jakob Finci vidi samo prednost u tome i vjeruje da bi Zemaljski muzej BiH tako mogao prikupiti značajna financijska sredstva.
U Sarajevo je Hagada došla iz Španjolske nakon što je tadašnji kraljFerdinand protjerao Židove 1492. godine. U Bosnu je Hagadu donio rabin čija je obitelj rukopis čuvala nekoliko vijekova.
Jedan od potomaka tog rabina, Jozef Koen, prodao ju je Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Pokazalo se da sarajevska Hagada po vrijednosti nadmašuje sve do tada poznate primjerke.
Ona je ukrašena minijaturnim slikama u boji koje do sada nigdje više nisu pronađene, pa prema ocijeni međunarodnih stručnjaka predstavlja jedinstveni primjerak u svijetu neprocjenjive vrijednosti.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, pri ulasku u Sarajevo nacisti su na popisu vrijednosti koje su željeli da oduzmu imali i Hagadu. Tadašnji kustosi Zemaljskog muzeja rukopis su sakrili u jednu kuću izvan grada, ispod drvenog poda.
Nakon Drugog svjetskog rata sarajevska Hagada čuvana je u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Samo jednom godišnje pokazivana je javnosti.
Hagada je opet nestala u pljački 1955. godine u Zemaljskom muzeju. Na sreću, brzo je primijećen nestanak te vrijedne knjige, o čemu su obaviještene policija i vojska, zatvorene su granice i knjiga je brzo pronađena i vraćena u sarajevski muzej.
UN su krajem 90-tih pokrenule inicijativu za njezino očuvanje. Njemačka vlada platila je 20.000 dolara austrijskom ekspertu koji je radio na restauraciji Hagade, a UN su poklonile 50.000 dolara za opremu sef-sobe u kojoj će biti izložena Hagada. Uz ostale donacije, potrošeno je ukupno 120.000 dolara da bi sarajevska Hagada bila prvi put izložena u javnosti.
Od tada se Hagada nalazila u Zemaljskom muzeju BiH, u sef-sobi, u kutiji od drveta i stakla piramidalnog oblika, koju je čuvalo pet ljudi.
Zemaljski muzej BiH je ove godine zatvoren zbog nedostatka novca iz proračuna za financiranje te institucije, a gdje se Hagada sada nalazi, tajna je koju zna mali broj ljudi.
Prema zakonu, iznošenje Hagade iz BiH nije dopušteno osim što je dopušteno njeno privremeno iznošenje radi prezentacije ili konzervacije ukoliko se utvrdi da takve radove nije moguće uraditi u BiH.