Published On: Sub, ruj 12th, 2020

TRAGEDIJA U GRČKOJ U Hrvatsku stiže 12 djevojčica iz spaljenog migrantskog kampa

Deset europskih zemalja dogovorilo prihvat 400 djece koja nisu u pratnji roditelja.

Hrvatska će primanjem 12 djevojčica bez roditeljske pratnje iz Grčke pokazati svoj humani stav, rekli su Večernjem listu jučer u Ministarstvu unutarnjih poslova, nakon što je u srijedu požar progutao izbjeglički kamp Moriju na otoku Lezbosu. Više od 12 tisuća migranata ostalo je bez jedinog doma, koji su ionako mnogi kritičari i nevladine organizacije opisivali kao nedostojan za život, te posljednjih dana spavaju na ulicama grčkog otoka, a djeca bez pratnje privremeno su prebačena na grčki sjever. Deset zemalja Europe jučer se izjasnilo za plan relokacije 400 maloljetne djece bez pratnje, a među njima je i Hrvatska. Hrvatska je već od ranije trebala primiti deset maloljetnika koji su u grčkim kampovima bili bez roditeljske pratnje, dok je nakon požara taj broj povećan za još dvoje, a u MUP-u kažu da se radi o djevojčicama.

 

Prijam djece koja su trebala stići u Hrvatsku odgođen je u travnju nakon potresa u Zagrebu, a tog je istog mjeseca počela relokacija nekih od njih, najprije u Luksemburg i Njemačku te zatim još neke europske države.

– Čuo sam da je hrvatska Vlada odlučila primiti određeni broj prognanika i smatram to lijepom gestom i ljudskim potezom i podržavam to – rekao je predsjednik RH Zoran Milanović tijekom službenog posjeta Njemačkoj.

Premijer RH Andrej Plenković još je u ožujku rekao da “ne vidi tko bi razuman mogao biti protiv toga da pomognemo djeci koja žive u bitno drugačijim uvjetima nego što žive naša djeca”.

Još nije sigurno kada će djeca stići u Hrvatsku, a u MUP-u kažu da bi se relokacija, s obzirom na požar i razorne posljedice koje je ostavio, mogla ubrzati.

U skladu sa svojom veličinom, Francuska i Njemačka preuzet će svaka između 100 i 150 maloljetnika bez roditeljske pratnje. Nizozemska će prihvatiti 50, a jedine su zemlje istoka EU koje će sudjelovati u akciji Slovenija i Hrvatska. Prijavili su se još i Portugal, Belgija, Finska, Luksemburg te Švicarska koja se uključila iako nije dio EU. U nizu europskih zemalja razvila se diskusija o tomu što treba poduzeti. I dok nevladine organizacije traže da bogate zemlje na kontinentu konkretnije pomognu tisućama migranata, neke su europske vlade odbile sudjelovati u dobrovoljnom prihvatu migranata. Posebno je čvrst bio stav austrijskog kancelara Sebastiana Kurza čija je vlada odbila prijedlog gradskih vlasti u Beču o prihvatu sto djece migranata.

– Ako razmjestimo ljude iz Lezbosa diljem Europe, osnažit ćemo nadu drugih koji će se zatim obratiti krijumčarima ljudi – rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg. Sa stavom austrijske vlade složile su se i zemlje Višegradske skupine, Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska, koje se tradicionalno protive razmještanju migranata diljem Europe. Neki su ih međunarodni promatrači zbog toga ranije kritizirali tvrdeći da njihov stav onemogućava pronalazak rješenja, dok su ih nacionalisti hvalili kao dosljedne suvereniste. Zanimljivo, jučer je plan Europe o prihvatu 400 djece migranata predstavio konzervativni njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, Bavarac čija su stajališta bliska austrijskom kancelaru, ali u ovom se pitanju ne slažu.

– Moria je dobar podsjetnik za sve nas o tomu što trebamo promijeniti u Europi – rekao je Margaritis Schinas, potpredsjednik Europske komisije zadužen za “promociju europskog načina života”. Potvrdio je da će Europska komisija 30. rujna otkriti prijedlog za novi pakt o migracijama i azilu te je rekao da odgovornost za upravljanje migrantskim tokovima i pitanjima azila ne može pasti samo na leđa zemalja koje su na rubovima EU ili pak na velike igrače kao što je Njemačka. EU već godinama pokušava urediti i ujednačiti svoje migrantske politike, većinom bez uspjeha.

Grčka vlada inače smatra da su neki tražitelji azila namjerno podmetnuli požare u znak prosvjeda protiv strogih mjera karantene koji su uvedeni u kampu nakon što je 35 migranata zaraženo koronavirusom. Prema procjenama, kamp je mogao primiti oko 3000 ljudi te je premašio kapacitete gotovo pet puta, a većinom se radi o Afganistancima. Potpredsjednik EK Schinas tvrdi da će se na mjestu Morije izgraditi novi, moderni objekt.