Slovenski 
odvjetnik Franc Bucik ušao je danas sa sudskim ovršiteljem u prostorije “Ljubljanske banke” u Ljubljani radi izvršenja presude iz 2010. godine u korist svoga klijenta, deviznog štediše porijeklom iz Banja Luke.
Inače, riječ je bosanskohercegovačkom i njemačkom državljaninu, koji u međuvremenu umro, pa je pravnu bitku nastavio njegov sin.
To je prvi slučaj ovrhe u slučaju “Ljubljanske banke”. On je važan, jer se procjenjuje da je oko 165.000 građana u Bosni i Hercegovini ostalo bez ušteđevine u “Ljubljanskoj banci” i duguje im se oko 350 milijuna maraka. Također, više od 130 tisuća ih je u Hrvatskoj, koji traže oko 300 milijuna eura s kamatama.
No, kako je imovina “Ljubljanske banke” ranije prebačena na “Novu ljubljansku banku” odvjetnk Bucik je za svog klijenta iz banke mogao uzeti samo dva kombija starih stvari.
“Pokretna imovina koju smo zatekli u “Ljubljanskoj banci” ne vrijede ništa! Mi smo, ipak, uzeli stare stolove, stolice, telefone, slike. Napunili smo dva kombija. No, sve to vrijedi tek nekoliko stotina eura. To ne vrijedi ni toliko da se plati izlazak ovršitelja. Ja sam ovaj postupak naplate pokrenuo kako bi banka razmislila želi li taj postupak ili će nam platiti. Računao sam da će platiti, te da neće sebi dozvoliti ovakvu blamažu. Takođe, ovršitelj je prije početka izvršenja ponovo pitao predstavnike “Ljubljanske banke” žele li platiti. Kazali su da nemaju novaca. Pitao sam odakle primaju plaću. Kazali su da novac primaju iz Ministarstva financija Slovenije”, kazao je Bucik za agenciju Anadolija.
Bucik objašnjava da njegovi klijenti na današnji dan, zajedno s kamatama, potražuju čak 240 tisuća eura. Slovenački odvjetnik najavljuje da će novac za klijenta porijeklom iz BiH sigurno naplatiti, ali od države Slovenije.
“Iza svega stoji država Slovenija i mi već vodimo postupke protiv te države. Država Slovenija je odgovorna za ovo stanje. Vodi se i postupak pred sudom za Ljudska prava u Strazburgu. Mi očekujemo da ćemo iz tih postupaka biti naplaćeni.
Ova presuda će imati repsrkusije i na ostale slučajeve potraživanja stare devizne štednje. To je najdragocjenije iz ovog postupka koji je vođen u Njemačkoj. Važno je da je njemački sud presudio da se ovdje ne radi o dijelu sukcesije imovine bivše Jugoslavije na čemu insistira država Slovenija. To je kasnije potvrdio i sud u Sloveniji. Radi se, dakle, o odnosu banka-klijent i banka mora platiti. A ako banka ne plati, odgovorna je država Slovenija. Ostale štediše iz BiH i Hrvatske će se u svojim postupcima sada moći pozivati na našu presudu”, pojasnio je Bucik.
Nadalje, Bucik je uvjeren da će Slovenija imati ogromne posljedice zbog neriješenih dugova u slučaju “Ljubljanske banke”. O tome, dodaje, već pišu londonski “Financial Times” i bečki “Kurier”.
“Postoji uvjerenje da je Slovenija u dobroj financijskoj situaciji. Ma, nije. Slovenija ima problem pronaći 350 milijuna eura da dokapitalizira “Ljubljansku banku”. Dakle, novca nema. Prema našim procjenama, bivšim štedišama se, zajedno s kamatama, duguje ukupno milijardu eura. Jer, samo u slučaju mog klijenta obveze sada prelaze 240 tisuća eura. Slovenija će imati velikih financijskih poteškoća. Ako vlasti ne budu htjele riješavati ovaj problem, on će im pričiniti ogromne poteškoće. Sasvim se realno može dogoditi da Slovenija potraži financijsku pomoć od Europske unije (EU) zbog “Ljubljanske banke” i nagomilanih obveza”, naveo je Bucik.
Informacije o ogromnim obavezama dolaze u trenutku kada Slovenija traži investitore za “Novu ljubljansku banku”.
“Investitori i europski činovnici će uskoro postaviti pitanje što se događalo u “Ljubljanskoj banci”. Dakle, o čemu se radi, kakvi su tu dugovi, jer nitko ne želi investirati u jedan takav financijski sustav”, zaključuje Bucik.
Bucik je ocijenio da su se u banci vjerojatno u LB pripremili na izvršenje zapljene te su sklonili računala i druge vrijedne stvari.