Published On: Sat, Mar 30th, 2013

Tko su povlašteni bh.. građani koji će od 1. srpnja na hrvatskoj granici imati posebni status?!

hrvatska granicaPitanje granica samo je jedno u nizu poluotvorenih pitanja između dvije zemlje.Osim što je nužno osposobiti hrvatske granične prijelaze po standardima Europske unije, potrebno je i završiti pitanje načina prelaska građana BiH u Hrvatsku

 
 
Nakon što je Štefan Füle početkom tjedna potvrdio da Hrvatska ispunjava obveze da postane 28.punopravna članica Europske unije te da je iskazala sposobnost da ih ispuni i prije pristupanja, više nema ni traga sumnji da susjedna država 1. srpnja neće ući u EU. To, ujedno, znači da će od 1. srpnja život državljana BiH zakomplicirati – kako bh.. gospodarstvenika, tako i običnih ljudi.

Ivo Josipović u BiH11

Iako je Josipović prilikom nedavne posjete BiH ukazao na činjenicu da je budućnost cijele regije u EU, gdje će biti mjesta i za BiH, dodao je i da je “činjenica da Hrvatska ulaskom u EU postaje drugačiji partner u trgovini BiH”: “Ja se nadam da ćemo imati dovoljno mudrosti da to naše članstvo, dok BiH ne uđe u EU, iskoristimo kao zajedničku prednost “, rekao je hrvatski predsjednik

Posjeta hrvatskog predsjednika Ive JosipovićaBosni i Hercegovini ponovo je otvorila neka od pitanja koja se tiču načina kontrole granice između dvije zemlje, ali i ekonomskih pitanja nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja. Iako je Josipović prilikom posjete BiH ukazao na činjenicu da je budućnost cijele regije u EU, gdje će biti mjesta i za BiH, dodao je i da je “činjenica da Hrvatska ulaskom u EU postaje drugačiji partner u trgovini BiH”: “Ja se nadam da ćemo imati dovoljno mudrosti da to naše članstvo, dok BiH ne uđe u EU, iskoristimo kao zajedničku prednost “, rekao je hrvatski predsjednik.

Otvorena pitanja između dvije zemlje

Pitanje granica samo je jedno u nizu poluotvorenih pitanja između dvije zemlje. Osim što je nužno osposobiti hrvatske granične prijelaze po standardima Europske unije, potrebno je i završiti pitanje načina prelaska građana BiH u Hrvatsku. O tome su nedavno u Bruxellesu razgovarali i ministri vanjskih poslova Hrvatske i BiH Vesna Pusić i Zlatko Lagumdžija , gdje je rečeno da će između dvije zemlje biti između 50 i 60 točaka prelaska granice u različitim kategorijama – od posebnih za prelazak životinja do malograničnih prijelaza.Zemlje članice EU dobile su zahtjev od Hrvatske da se bosanskohercegovačkim državljanima i nakon 1.srpnja omogući prelazak granice samo s osobnom iskaznicom, ali je sada sve u rukama diplomacije.“Ono što je bitno je da pitanje granica više nije gorući problem između dvije zemlje oko kojeg se dižu velike strasti ili politički polemiše, što bi se reflektiralo na građanke i građane “, smatra Josipović.
 

Olakšice za stanovnike pograničnih dijelova

Međutim, poseban problem su državljani i BiH i Hrvatske koji žive u pograničnim područjima dvije zemlje.Za njih je potrebno naći posebno rješenje, pa će tako, ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja, građani koji žive u graničnom području BiH i Hrvatske dobiti posebne propusnice za prelazak iz jedne države u drugu, što treba definirati novi sporazum. Tako će državljani BiH koji žive u pograničnim područjima morati podnijeti zahtjev za izdavanje novih pograničnih propusnica ukoliko žele prelaziti granicu radi obrađivanja imanja u susjednoj Hrvatskoj. Ovakve propusnice izdavat će Ministarstvo unutarnjih poslova RH, a te propusnice ce hrvatskim državljanima koji žele prelaziti granicu i obrađivati ​​posjede u BiH izdavati Granična policija BiH.

Povećana potražnja za radnicima iz BiH

Pristupanjem Europskoj uniji, Hrvatska ulazi u jedinstveno tržište rada zemalja EU i radnici iz BiH će se tretirati kao radnici iz zemalja izvan EU. Rad stranaca u Republici Hrvatskoj reguliran je Zakonom o strancima.Dodatno, Hrvatska vlada svake godine usvaja odluku o broju radnih dozvola koje mogu biti izdane strancima.Primjera radi, za 2012. godinu taj broj iznosi 3000, od čega je 988 dozvola za novo zapošljavanje stranaca.  – U informaciji o implikacijama ulaska Hrvatske u EU navedeno je da je jedna od praktičnih očekivanih koristi za građane BiH od ulaska Hrvatske u EU mogućnost povećane potražnje za radnicima iz naše zemlje .Iskustva sa Slovenijom pokazuju da su poslije pristupanja, radnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili daleko traženiji za poslodavce iz Slovenije od radnika iz zemalja EU, i to zbog stručnosti, povoljne cijene rada i nepostojanja jezične barijere. Isti trendovi se mogu očekivati ​​i za radnike iz BiH u Hrvatskoj – smatraNevenka Savić , direktorica Direkcije za europske integracije u BiH.

 

Uvjet je da žive na udaljenosti do pet kilometara od međudržavne granice i imaju prebivalište u tom podneblju u neprekidnom trajanju od godinu dana.
Ranije su vlasti dviju zemalja izdavale i tzv.‘Poljoprivredni uložak’ koji se izdavao zajedno s pograničnim propusnicama, a koji je nositelju omogućavao da proizvode, stoku, sredstva i strojeve prenosi, prevozi i odvozi iz jednog pograničnog područja u susjedni dio drugog pograničnog područja. Prema zakonodavstvu EU-a, poljoprivredni uložak se ne izdaje, odnosno on nije u skladu s EU propisima, kojima se regulira pogranični promet.

Hoće li sporazum biti potpisan do ulaska Hrvatske u EU?

U tijeku je izrada na donošenju novog sporazuma o pograničnom prometu izmedu BiH i RH, koji mora biti usklađen sa standardima Europske unije. U Ministarstvu sigurnosti BiH očekuju da će novi sporazum biti potpisan do 1. srpnja, tako da građani koji žive u pograničnim područjima s Hrvatskom, a spominje se da u BiH ima blizu 30.000 stanovnika u tim područjima, ne bi trebalo imati problema pri prelasku granice nakon ulaska Hrvatske u EU. Novim sporazumom o pograničnom prometu između BiH i RH trebalo bi biti predviđeno da se manje količine za osobnu uporabu i dalje prevoze kao i dosad, dok će se za veće količine, namijenjene za prodaju u cjelosti, primjenjivati ​​fitosanitarni i drugi propisi EU-a pa će se proizvodi moći prenositi samo na međunarodnim graničnim prijelazima određenim za promet proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla. Sukladno posljednjim Ugovorom o graničnim prijelazima između BiH i RH, ukupan broj graničnih prijelaza između dvije države iznosi 51, od čega je 30 graničnih prijelaza za međunarodni i 21 za pogranični promet. No, zasad su predviđena samo dva inspekcijska granična prijelaza (BIP) i to jedan kod Gradiške u Bosni i Hercegovini, drugi u Bijači kod Ljubuškog u Hercegovini.

BiH će ostati jedno od hrvatskih najznačajnijih tržišta

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, koju vodi Nadan Vidošević , kažu da ulaskom RH u EU režim trgovanja industrijskim proizvodima koji čine više od 60 posto hrvatskog izvoza u BiH se ne mijenja. – Do promjena može doći u sektoru poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i to na način da se za dio ovog sektora povećaju carine pri izvozu pojedinih prehrambenih proizvoda u BiH. Promjene u visini carinske zaštite imaju utjecaj na obujam trgovanja.Međutim, iskustva iz posljednjeg vala proširenja pokazuju da, unatoč članstvu, trgovina unutar pojedine regije i dalje ostaje najznačajnija. Zbog toga je za očekivati ​​da će BiH i nakon hrvatskog ulaska u EU ostati jedno od hrvatskih najznačajnijih tržišta, posebice u sektoru poljoprivrede – smatraju u HGK.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšićkaže da Hrvatska može odigrati veliku ulogu po pitanju prelaska granice bh.. državljana: “Zagreb i tu može pomoći Bosni i Hercegovini na način da se založi za nas kod zemalja Schengenskog sporazuma. Da li će oni prihvatiti to što kaže Zagreb, to je druga stvar.” Prema odredbama schengenske pravne stečevine, državljani tzv.trećih zemalja prilikom ulaska na teritorij članica EU-a moraju imati valjanu putnu ispravu, radi unosa evidencijskih pečata pri prelasku vanjskih granica EU-a. Za ulazak bh.. državljana u Hrvatsku potrebno je posjedovanje valjane putovnice. BiH je kroz završne pregovore s predstavnicima RH i Europske komisije zatražila da se i nakon ulaska Hrvatske u EU zadrži isti režim prelaska granice s osobnim iskaznicama (eventualno uz posjedovanje evidencijskog obrasca i sl..).
U slučaju da ovakav režim bude dogovoren, odnosno da ga odobre sve članice EU, potrebno je da BiH i RH potpišu međudržavni sporazum, a Vijeće ministara vanjskih poslova EU potvrdi takav eventualni dogovor. Ako sporazum ne bude odobren, to bh.. vlastima treba biti alarm za što brže ispunjavanje uvjeta koje od BiH traži EU, jer će BiH ostati u potpunoj izolaciji od Europe i svijeta.
Piše: Željko Garmaz, Zagreb l depo.ba