Published On: Sub, ruj 18th, 2021

Tko su legitimni predstavnici i zbog čega bez legitimnog predstavljanja nema demokracije?

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković kazao je za N1 kako termin “legitimno predstavljanje” ne postoji na “Wikipediji i drugim mjestima”, ali da tamo postoji termin “legitiman” koji se odnosi na zakonit.

Reporterka N1 Adisa Imamović upitala je Konakovića kako on definira “legitimno predstavljanje” u Predsjedništvu BiH, na čemu insistira HDZ BiH, prešućujući da to nalaže presuda Ustavnog suda u predmetu Ljubić, na čijoj provedbi insistira HDZ BiH.

“Termin ‘legitimno predstavljanje’ ne postoji. I u Wikipediji i u drugim mjestima termin ‘legitiman’ se odnosi na zakonit. Legitiman je izbor Željka Komšića jer mu današnji zakoni to dozvoljavaju. Da li on na pravi način predstavlja interese hrvatskog naroda? Mislim da nije. On kao pojedinac mogao je napraviti mnogo više u obavljanju te funkcije i relaksirati odnose. Oni su napravili to da je Čović gubljenjem pozicije u Predsjedništvu dobio tri puta više pozicija, što nam je Izetbegović ovih dana i prezentirao”, zaključio je Elmedin Konaković.

Elmedin Konaković, čija izjava da nije dobro da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva, predstavlja prijateljski gest prema Hrvatima i Bosni i Hercegovini, je profesor tjelesnog odgoja i, stoga, nije čudno što ne poznaje značenje politoloških termina poput legitimnosti i što ne razlikuje pojam legitiman i legalan. Wikipedia je internetska enciklopedia i ne daje uvijek točne i potpune informacije, jer je popunjavaju pojedinci, koji nužno ne moraju poznavati materiju o kojoj pišu. Oni koji se žele upoznati s ustavno-pravnim pojmovima, politološkim teorijama, tipovima državnih uređenja, trebali bi koristiti znanstvenu literaturu, a ne Wikipediu, piše Hrvatski Medijski Servis.

Tamo, među ostalim, mogu naučiti nešto i o značenju pojma legitimnost. Taj pojam pojavljuje se još u doba Francuske revolucije a utemeljitelj mu je Jean-Jacques Rousseau, danas se taj pojam smatra Sine qua non demokracije.

Naime legitimnost vlasti proizlazi iz volje naroda, odnosno državna vlast vrši volju naroda, jer je narod suveren, i takav oblik vladavine je najbolji jer mu je svrha opća dobrobit. Države u kojima se ne poštuju načela legitimnog predstavljanja ne smatraju se demokratskim državama, već diktaturama.

I u presudi Ustavnog suda BiH, legitimnost je ključni pojam. U toj se presudi naglašava kako demokracija znači vladavina naroda, a da Ustav BiH, pod pojmom narod podrazumjeva tri konstitutivna naroda Bošnjake, Hrvate i Srbe, te građane BiH. Ukratko oni koji su izabrani u skupštine županije, zastupničke domove entiteta i države od strane građana su izraz legitimne volje građana. Obrnuto, kada bi netko mimo volje građana bio postavljen u ta predstavnička tijela građana smatralo bi se da on nema legitimitet predstavljati građane.

I kako što su skupštine općina, općinska vijeća, županijske skupštine, entitetski zastupnički domovi i Zastupnički dom Parlamenta BiH, izraz legitimne volje građana, tako članovi domova naroda i Predsjedništva BiH, prema presudi Ustavnog suda BiH, trebaju biti izraz legitimne volje tri konstitutivna, suverena naroda. A to znači da trebaju biti izabrani od strane ta tri naroda. To, očito, nije slučaj s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, koji nije izabran voljom Hrvata, već  predominatno voljom Bošnjaka, što se može egzaktno dokazati, i s četvoricom izaslanika u Klubu Hrvata Federalnog doma naroda, da se zadržimo samo na ova dva slučaja. Dakle, ne radi se o tome je li netko manji ili veći Hrvat, Bošnjak ili Srbin, kako se namjerno pokušava izvrnuti značenje pojma legitiman, već je li izabran od onih koje, po Ustavu, treba predstavljati, piše HMS.

Uz to legalan i legitiman nisu sinonimi, riječi istog značenja. Legalan znači zakonit, a sve što je zakonito ne mora nužno biti i legitimno, biti, dakle izraz izborne volje nositelja suvereniteta u demokratskim društvima. U diktaturama, također postoje zakoni, ali oni nisu izraz volje izabranih predstavnika naroda, već izraz volje diktatora.  Svi zakoni moraju biti usklađeni s najvišim pravnim aktom zemlje Ustavom. Jesu li zakoni u skladu s Ustavom presuđuje Ustavni sud, a Ustavni sud BiH, presudio je u predmetu Ljubić, da Izborni zakon BiH nije u skladu s Ustavom i zato je naložio njegovu izmjenu. A kada se to nije dogodilo, poništio je protuustavne odredbe tog zakona. Te odredbe sada Parlament BiH treba nadomjestiti onima koje će biti u skladu s ustavom.  Prema tome, ako se za Željka Komšića može reći da je uvjetno rečeno zakonito izabran, prema odredbama Izbornog zakona ( mada je i to upitno jer i ustav je zakon i to vrhovni) onda isto tako treba konstatirati da je njegov izbor protustavan i nelegitiman, kao što je slučaj i s četvoricom izaslanika u Klubu Hrvata federalnog Doma naroda, piše Hrvatski Medijski Servis.

Uostalom, ovo što o tome tko je legitiman, a tko ne kaže presuda Ustavnog Suda BiH u predmetu Ljubić:

Sažetak obrazloženja Odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 po apelaciji Bože Ljubića

Ustavni sud podsjeća na tekst članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine: „Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora“ iz kojeg slijedi načelo vladavine prava prema kojem svi ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni sa ustavnim načelima.

Ustavni sud podsjeća da države uživaju široko polje procjene u uspostavi i reguliranju izbornog sustava koji će primjenjivati. Postoje različiti načini organiziranja i provedbe izbora, a ova različitost uvjetovana je, između ostalog, i političkim razvojem zemlje. Zbog toga, zakonodavstvo koje regulira izbore mora biti sagledano u svjetlu političkog razvoja zemlje koja je u pitanju. Nadalje, Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Ustavni sud ponovo podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu. Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno sa Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa. Međutim, iz navedene alineje Preambule Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je „podvukao“ poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda. U svezi s tim Ustavni sud podsjeća na svoju Odluku broj U 5/98 (odluka o konstitutivnosti) u kojoj je Ustavni sud istaknuo: „Ovo označavanje u Preambuli, stoga, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH.“

….Nesporno je da iz navedenog proizlazi da je temeljna zadaća Doma naroda zaštita konstitutivnosti naroda. Nadalje, prema Ustavu Federacije, Federacija se sastoji od federalnih jedinica (kantona).

Međutim, bez obzira na navedeno, Dom naroda nije Dom federalnih jedinica nego Dom konstitutivnih naroda. Ustavni sud dalje podsjeća da su u cilju provedbe Odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda broj U 5/98 doneseni amandmani na Ustav Federacije (članak 8. Ustava Federacije BiH) radi njegova usklađivanja sa Ustavom Bosne i Hercegovine, prema kojima je broj delegata smanjen i Dom naroda popunjen i delegatima iz reda srpskog naroda tako da svi konstitutivni narodi imaju jednak broj delegata u Domu naroda (po sedamnaest). Osim toga, Ustavni sud ukazuje i da je Ustavom Federacije propisano da amandmane na Ustav usvaja Dom naroda prostom većinom, uključujući većinu bošnjačkih, većinu hrvatskih i većinu srpskih delegata (po devet delegata).

Iz prethodne analize slijedi da pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u svezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud uočava da članak 10.12. stavak 2. Izbornog zakona u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i članak 20.16.A Izbornog zakona (određivanje po jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda za svaki kanton) daju mogućnost pripadniku konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od kantona, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo tog kantona. Dakle, tog delegata na neposrednim izborima izabrali su pripadnici drugog konstitutivnog naroda i u tom zakonodavnom tijelu također su ga izabrali pripadnici drugog konstitutivnog naroda. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj ranijoj praksi već iznio stajalište da nije pitanje ustavnosti neodgovarajuća implementacija određenih zakonskih rješenja ako su ta rješenja, sama po sebi, u skladu sa Ustavom. U takvim situacijama, u slučaju zlouporabe u implementaciji zakonskih odredbi postoje drugi odgovarajući mehanizmi zaštite. Međutim, u konkretnom slučaju se ne radi o takvoj situaciji, već o situaciji da su navedene odredbe, same po sebi, u njihovoj implementaciji suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine. Naime, ako se ima u vidu da ove odredbe daju mogućnost pripadniku konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od kantona, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo tog kantona na neposrednim izborima, a da je nakon toga ne biraju pripadnici tog konstitutivnog naroda u Dom naroda, više je nego očito da navedene odredbe omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu kantona legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda, odnosno jedan takav delegat ima isti „kapacitet“ u Domu naroda kao i bilo koji drugi delegat kojeg su izabrali pripadnici, odnosno delegati samo iz tog konstitutivnog naroda. Dakle, očito je da navedene odredbe impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Nadalje, u situaciji kada im na neposrednim izborima u pretežnom dijelu legitimitet mogu dati pripadnici drugih konstitutivnih naroda, čak i u slučaju da zakonodavno tijelo kantona ima više delegata iz reda određenog konstitutivnog naroda, navedene odredbe krše Ustav Bosne i Hercegovine. U skladu s navedenim Ustavni sud nalazi da odredbe članka 10.12. stavak 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe članka 20.16.A Izbornog zakona ne samo da se ne temelje na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine nego očito impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Ustavni sud nalazi da je navedeno suprotno načelu konstitutivnosti, odnosno jednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, konkretno članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud zaključuje da odredba Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20. članka 20.16.A stavak 2. toč. a-j. Izbornog zakona nisu u skladu sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. b) U odnosu na odredbe Potpoglavlja B čl. 10.10., 10.12. u preostalom dijelu, 10.15. i 10.16. Izbornog zakona.

U odnosu na odredbe članka 10.10. Izbornog zakona Ustavni sud smatra da ukupan broj delegata u Domu naroda iz reda određenog konstitutivnog naroda može pokrenuti pitanje je li s većom ili manjom vjerodostojnošću predstavljen svaki konstitutivni narod u tom tijelu nakon održanih izbora. Međutim, u konkretnom slučaju ovako rješenje nije protuustavno jer je relevantnim odredbama kako Ustava Federacije tako i Izbornim zakonom utvrđen isti broj delegata sva tri konstitutivna naroda u Domu naroda tako da je očito da omogućava jednakopravno predstavljanje svih konstitutivnih naroda u Domu naroda./HMS/

P. S.: Da bošnjački političari i novinari, naravno ne svi, itekako dobro znaju što je legitimno predstavljanje govore njihove izjave da u Vladi Republike Srpske sjede ministri Bošnjaci ali da oni nisu izraz legitimni predstavnici Bošnjaka, jer su izabrani voljom srpske većine u Narodnoj skupštini RS.

0 0 glasovi
Article Rating
14.7K Comments
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
Risovčanin
Risovčanin
1 mjesec prije

ako se ponovi ovo s komšić vjerojatno hoće ,muslićim Bosanskim lupit vize za budućnost..dosta je natezanja s poganima.