Published On: Fri, Apr 26th, 2013

Tko se kome i zašto ispričavao na Balkanu?

Isprika srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića za sve zločine nad Bošnjacima, druga je isprika nekog srbijanskog šefa države za zločine počinjene u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije
‘Ja klečim i tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je izvršen u Srebrenici. Ispričavam se za zločine koje je u ime naše države i našeg naroda učinio bilo koji pojedinac’, kazao je Nikolić u intervjuu BHT koji će u cijelosti biti emitiran 7. svibnja.
Kako javlja agencija Beta, Nikolić je drugi predsjednik Srbije koji se ispričao za zločine počinjene tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji, ali su prije toga službene isprike upućene i iz vrha prijašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Prije Nikolića za zločine koje su počinili pripadnici srpskog naroda u BiH ispričao se Boris Tadić, na početku predsjedničkog mandata, tijekom posjeta Sarajevu 6. prosinca 2004.
U lipnju 2007. Tadić se u emisiji Hrvatske telvizije (HRT) ispričao građanima Hrvatske zbog nedjela i zločina u Domovinskom ratu rekavši da ‘svim građanima Hrvatske i svim pripadnicima hrvatskog naroda’ koje su unesrećili pripadnici srpskog naroda, upućuje ispriku i preuzima za to odgovornost.
Tadić je bio i prvi predsjednik Srbije koji je posjetio Vukovar, u studenome 2010. kada se ispričao obiteljima svih nevino stradalih žrtava na Ovčari 1991. godine.
Prvi predsjednik koji se uopće ispričao za ratne zločine na području bivše Jugoslavije bio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović u svibnju 2000. kada je izrazio žaljenje zbog zločina počinjenih za rata u dijelu zemlje pod kontrolom Armije BiH prema Hrvatima i Srbima, navodi Radio Slobodna Europa.
Mjesec i pol dana poslije toga za stradanja u ratu u Hrvatskoj, posebno na području Dubrovnika, ispričao se crnogorski predsjednikMilo Đukanović. Srpski mediji taj su potez dočekali na nož i oštro ga osudili.
U Hrvatskoj se s velikom pažnjom čekao posjet prvog predsjednika Srbije u postmiloševićevskom dobu Vojislava Koštunice koji je u studenome 2000. došao na Zagrebački summit. Hrvatska vlast očekivala je da će Koštunica ponoviti Đukanovićev potez, međutim, isprika je izostala. ‘Niti je Koštunica Brandt, niti je Srbija Njemačka’, izjavio je poslije tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
A Mesić će 2003. postati prvi hrvatski predsjednik koji se ispričao za zločine na području bivše Jugoslavije. Njegovoj isprici prethodila je isprika tadašnjeg predsjednika SCG Svetozara Marovića na bilateralnom sastanku u Beogradu.
‘Želim se kao predsjednik ove državne zajednice u ime prošlosti, koju ne možemo zaboraviti niti ispraviti, ispričati za sva zla koja je bilo koji građanin Srbije i Crne Gore učinio bilo kome u Hrvatskoj’, kazao je Marović. ‘Prihvaćam ovu simboličnu ispriku, a ja sa svoje strane mogu reći da se ispričavam svima onima kojima su građani Hrvatske u bilo koje vrijeme nanijeli bol i štetu zloupotrebljavajući ili radeći protiv zakona’, odgovorio je Mesić.
Marović se gotovo istim riječima nekoliko mjeseci kasnije ispričao i u BiH.
Aktualni hrvatski predsjednik Ivo Josipović ispričao se u travnju 2010. u Sarajevu za sudjelovanje Hrvatske u politici koja je 90-ih godina pokušavala podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Josipović je u parlamentu BiH rekao da ‘duboko žali što je i Republika Hrvatska svojom politikom u 90-im godinama prošlog stoljeća pridonijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče’.
Josipović se ispričao i kada je s Tadićem posjetio Paulin Dvor kod Osijeka gde je 1991. ubijeno 18 srpskih i jedan civil mađarske nacionalnosti. Josipović je rekao da žrtve tog zločina zaslužuju ispriku, jer ni za jedan zločin ne postoji opravdanje.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović se u studenome 2010. ispričao ‘svakog nevinog čovjek kojeg je ubila Armija BiH ubila’.