Published On: Uto, svi 18th, 2021

Tko i zašto blokira povezivanje Ravnog i Neuma s Čapljinom modernom magistralnom cestom?

Povezivanje Neuma, s hercegovačkim središtem Mostarom a time i ostatkom BiH modernom magistralnom cestom preko Stoca, koja će biti dovršena do kraja ove ili početkom iduće godine, imat će izuzetan značaj ne samo za Neum, već i za cijelo neumsko zaleđe. No, prostor jugoistočne Hercegovine u potpunosti bi izašao iz prometne izolacije tek izgradnjom dvotračne ceste kojom bi se Ravno i Neum preko Svitave povezali s Čapljinom odnosno magistralnom cestom M17 u mjestu Dračevo, piše Hrvatski Medijski Servis.

Od Dračeva (M17) preko Svitave do Cerovice (spoj s cestom Neum-Stolac) vodi uska krivudava, 20-tak kilometara duga cesta koja je građena za potrebe PHE Čapljina- 70-tih godina prošlog stoljeća. Tom cestom, posebice u ljetnim mjesecima prolazi na stotine turista koji dolaze u Neum, ali i sva dostavna vozila koja opskrbljuju jedini naš grad na moru. Zato bi proširenje i modernizacija ove, uske i prilično oštećene ceste, ali i jednako uske i dostrajale ceste od Hutova do Ravnog, u dužini od 20,7 kilometara bilo od izuzetnog značaja za stanovništvo triju općina na jugoistoku Hercegovine; Neuma, Ravnog i Čapljine.

Svjesni da Hercegovačko-neretvanska županija, kojoj pripadaju ove općine, nema financijskih kapaciteta za ovako zahtjevan projekat, a niti mogućnosti kreditnog zaduženja kod međunarodnih financijskih institucija, načelnici ovih triju hercegovačkih općina uputili su zahtjev Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija da se cesta Dračevo- Svitava-Cerovica, te cesta Hutovo- Ravno- Trebinja (granica s RH) prekategorizira u magistralnu cestu, saznaje Hrvatski Medijski Servis.

Taj prijedlog ministar Denis Lasić je uputilo Federalnoj vladi, no usprotivio mu se, kako saznaje HMS, federalni premijer Fadil Novalić. Novalić i bošnjački ministri kao uvjet za proglašenje spomenutog cestovnog pravca magistralnim traže da se istodobno magistralnom cestom proglasi i cesta od Konjica preko Boračkog jezera do mjesta Potoci na sjeveru Mostara, čija je ekonomska opravdanost upitna. Jedino što je Vlada FBiH prihvatila je proglašenje ceste Ravno- Trebinja, granica s RH, regionalnim putnim pravcem.

Nadati se, međutim, da će se rješenje pronaći i da će hrvatski i bošnjački ministri postići dogovor. Naime, grad Bihać ima čak 1000 kilometara cesta za koje traži da se proglase magistralnim.

Prekoategorizacijom cestovnog pravca Dračevo- Svitava- Cerovica, te ceste Hutovo- Ravno Trebinja u magistralnu cestu otvorile bi se mogućnosti kreditnog zaduženja Cesta FBiH kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB) ili drugih međunarodnih financijskih institucija za realizaciju ovog projekta.

Inače, kako saznaje HMS, već je urađen projekat za proširenje i modernizaciju ceste Dračevo- Svitava, u dužini od 12 kilometara, čija bi realizacija koštala između 4 i 5 milijuna KM./HMS/