U bivšoj Jugoslaviji, državi jedne partije i stroge cenzure svega što je odudaralo od nametnutog tečaja vladajuće ideologije i interesa vladajućih struktura, umjetnička djela koja su izravno kritizirala režim i poredak svakako su bila nešto neuobičajeno i krajnje kontroverzno.
Nasuprot toga, režim je aktivno poticao pravljenje pjesama koje su nedvosmileno veličale život u Jugoslaviji, socijalistički poredak ili lidera Tita.
Ipak, iu takvim društvenim okolnostima postojale su izrazito antirežimski nastrojene pjesme koje su uspijevale zaobići budno oko cenzore i biti objavljivane.
Najčešće umotane u eufemizme i metafore, predstavljale su suptilnu kritiku društvenog poretka i vladajućih garniture, koje pak ni mnogi njihovi slušatelji nisu bili u stanju prepoznati. Međutim, bilo je i onih koje su izravno i nedvosmisleno bacale rukavicu u lice režimu.
Vice Vukov: “Tvoja zemlja” (1971.)
Pjevač rodom iz Šibenika šezdesetih je bio jedan od najpopularnijih i najnagrađivanijih pjevača bivših Jugoslavija. Ipak, zbog jasnog iskazivanja hrvatskih nacionalnih osjećanja i prosvjedovanja protiv položaja u kojem se njegov narod nalazi, krajem šezdesetih dospio je pod budno oko jugoslavenskih vlasti.
Tijekom 1970. njegove pjesme su skinute s programa Radija Sarajevo, kasnije is ostalih radiostanica u BiH, te su mu u toj republici zabranjeni nastupi. Pozivi za festivale stizali su sve rjeđe, zabranjena su mu gostovanja na televiziji, a već snimljene emisije su se bunkerirale.
Ipak, stvari svoju kulminaciju dostižu godinu kasnije. Pjesma “Tvoja zemlja” snimljena 1971. postaje himna Hrvatskog proljeća.Pjesma je, nedvosmileno, pjevala o Hrvatskoj, a stihovi “Znat ćeš kako boli plač / kada tvoja zemlja pati” bila su jasna poruka o položaju u kojoj se ta zemlja nalazi u jugoslovenskog federaciji. Zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću Vici Vukovu su sve ploče povučene iz trgovina, a javni nastupi i putovanja su mu bili zabranjeni sve do 1989.
“Tvoja zemlja” do danas je ostala jedna od najpoznatijih hrvatskih patriotskih pjesama i simbol borbe hrvatskog naroda za neovisnu državu.
Azra: “Poljska u mome srcu” (1981.)
Samo nekoliko mjeseci nakon pobune radnika brodogradilišta u poljskom danu Gdanjsk, što će biti početak velikog bunta diljem Istočne Europe koji će dovesti do rušenja komunizma, Džoni Štulić je objavio pjesmu “Poljska u mome srcu”, u kojoj se otvoreno veličaju lider pobune u Gdnajsku Lech Walesa, pokret “Solidarnost”, ali i tadašnji papa Ivan Pavao II, i sam Poljak, koji je bio jedan od najglasnijih i najodlučnijih boraca protiv komunizma i sovjetske okupacije Istočne Europe.
Emitiranje ove pjesme je bilo zabranjeno na televizijama i radiopostajama, ali je grupa izvodila na svojim koncertima.
https://youtu.be/c7NHIGMYkQg
Riblja čorba: “Članak mafije”
Zajedljiva i ciničina kritika Saveza komunista Jugoslavije, za koju je od prvog dana objavljivanja bilo jasno da je “mafija” zapravo metafora za “partiju”.
Iako je pjesma tada vladajuću stranku usporedila s mafijom i okitila je najgorim mogućim epitetima i karakteristikama, pjesma je bez problema bila objavljena i izvođena u bivšoj Jugoslaviji. Bora Đorđević, lider Riblje čorbe, kasnije je objasnio da je pjesma dobila odobrenje za objavljivanje tako što je članove državnog povjerenstva koji su bili poslani da odrede valjanost sadržaja pjesme, prije slušanja pjesme odveo u obližnju kafanu.
Idoli: “Maljčiki” (1981.)
Prva pjesma beogradskog benda Idoli “Maljčiki” predstavljala je snažnu parodiju socrealističke ikonografije. U spotu za pjesmu vidimo rudare i metalurške radnike kako poziraju, dok članovi benda, obučeni formalno u siva odijela, glume komunističke aparatčike.
S obzirom da Jugoslavija nije bila članica tzv. Istočnog bloka, skupina nije imala posebnih problema zbog objavljivanje ove pjesme, koja se mogla slobodno emitirati. Ipak, veleposlanstvo Sovjetskog Saveza poslala je prosvjednu notu svim televizijskim i radiopostajama u Jugoslaviji koje su puštale pjesmu.
No, pjesma je preživjela i čak i danas predstavlja Ironično (ali i nostalgično) podsjećanje na život radnika u nekadašnjoj SFRJ …
Prljavo Kazalište: “Ruža Hrvatska” (1988.)
Kad je 1988. na albumu “Zaustavite zemlju” Prljavo kazalište objavilo pjesmu “Mojoj majci (Ruža hrvatska)”, ta kompozicija Jasenka Houre, izvorno posvećena i napisana u spomen Hourinoj majci, vrlo brzo je zadobila druge konotacije.
Turneja Prljavaca za spomenuti album svoj vrhunac doživjela je na legendarnom koncertu 17. listopada 1989. godine na Trgu bana Jelačića u Zagrebu (tadašnji Trg Republike) na kojem se okupilo više od sto, a možda i sto pedeset tisuća ljudi.
Upravo na tom koncertu “Mojoj majci (Ruža hrvatska)” ubrzo je prihvaćena kao “budnica” nadolazećih promjena, demokratskih izbora i osamostaljenja Hrvatske.Nekako u isto vrijeme, s buđenjem višestranačja, neki su spomenutu pjesmu tumačili i kao Hourinu posvetu gđi S avki Dabčević-Kučar, nositeljici i simbolu Hrvatskog proljeća 1971., koja se koncem 80-ih ponovno aktivirala u političkom životu Hrvatske.
Zabranjeno pušenje “Straža pored Prizrena” (1989.)
Antiratna pjesma ‘Zabranjenog pušenja’, sarajevskog benda koji je krajem turbulentnih osamdesetih proročanski najavio ono što će se u Jugoslaviji dogoditi u narednih nekoliko godina.
Pjesma u kojoj je radnja smještena na Kosovu, krajnje kritički se suprotstavlja tadašnjim jugoslavenskim političkim dogmama o “neprijatelju koji nikad ne spava”, gdje se kao najizgledniji ratni neprijatelj promatrala Albanija, a nerijetko i domaće albansko stanovništvo s Kosova, te se otvoreno dovode u pitanje nametane vrijednosti društva o nužnosti borbe protiv “neprijatelja” i spremnosti da se pogine za domovinu kao nečemu časnom – “Zbog sumnjive slave i tuđih grijeha / ginu mladi lavovi”.
https://youtu.be/Al5MndYPBjs
Azra: “Tko to tamo peva” (1982.)
Jedna od upečatljivih kritika na račun režima Johnnyja Štulića je pjesma “Tko to tamo peva”, u kojoj se autor obraća tada već pokojnom Maršalu. Pored otvorenog ismijavanja Tita i njegovih poteza, pjesma se također cinično osvrće i na jugoslavenske malograđanštinu i kult ličnosti koji hara u društvu.
https://youtu.be/d90TH5RGtPY
Riblja čorba: “Al Capone”
Riblja Čorba 1990. godine izdaje album “Koza Nostra” na kojem se nalaze čak dvije pjesme o Titu, naravno u izrazito negativnom kontekstu, što i ne čudi s obzirom na dotadašnja razmišljanja kao i neke prethodne uratke Bore Đorđevića. Radi se o pjesmama “Tito je vaš” i “Al Capone”.
Iako je Bora oduvijek u svojim pjesmama nastupao vrlo kritično prema režimu i njegovim tekovinama, ove pjesme nastaju u trenutku kada je autora već uveliko uhvatilo ludilo nacionalizma. Borin bunt ekspliodirao je u pjesmi “Al Capone”, koja govori o Titu kao srbomrscu i Srbima podmetnutom kukavičjem jajetu (vuk’o ste na svoju stranu / negdje prema Vatikanu), a jugoslavenski lider se kroz lik američkog mafijaša Al Caponea između ostalog naziva štetočinom , lopovčina i kraljem zločina.
https://youtu.be/3ZDBGze-Mcc
Ekatarina Velika: “Još samo par godina za nas” (1989.)
Iako je čuvena pjesma EKV, u trenutku kada je nastala, predstavljala svojevrsno predskazanje sudbine članova benda i njihovih osobnih depresija, iz današnje perspektive ona je bila mngo više od toga … Iako se u stihovima ne spominju ni Tito, ni partija, ispostavilo se kako je Milan Mladenović bio mnogo sofisticiraniji nego što se mnogima činilo, pa je čuveni hit prerastao u frapantnu istinu o uništenim životima čitavih generacija nekada zajedničke zemlje, koja se kao kula od karata srušila “samo par godina” kasnije.
Svako novo slušanje energičnog hita s kraja 80-tih godina prošlog stoljeća to nedvojbeno potvrđuje …
https://youtu.be/PC30BsUcObY
(DEPO PORTAL / BLIN MAGAZIN / dh)