U tišini sarajevskog hotela, iza zatvorenih vrata i pod snažnom policijskom zaštitom, održan je sastanak Svjetskog ujgurskog kongresa – tijela koje se bori za prava Ujgura, jedne od najrepresiranijih manjinskih zajednica u svijetu. Unatoč prijetnjama, uznemiravanju i pokušajima zastrašivanja, nekoliko stotina izaslanika iz 25 zemalja okupilo se kako bi se suprotstavili sustavnoj represiji koju kineska vlast provodi nad Ujgurima u pokrajini Xinjiang. Dok su izvan zgrade specijalne jedinice bile spremne na svaku mogućnost, iznutra su se odvijale rasprave o sudbini naroda čija priča rijetko dopire do međunarodne javnosti. Ovaj sastanak, gotovo neprimjetan za vanjski svijet, pokazuje koliko su visoke cijene borbe za ljudska prava i koliko daleko Kina ide u pokušaju da ušutka one koji ukazuju na njezine zločine.
Istočni Turkistan i Turkistan… što je uopće Turkistan…
Turkistan je povijesni naziv za veliko područje Središnje Azije koje obuhvaća više suvremenih država, uključujući Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Kirgistan, Tadžikistan, i dijelove zapadne Kine, poznate kao pokrajina Xinjiang. Ovo područje naseljavaju različite etničke skupine, uključujući Ujgure, koji su u Kini podvrgnuti intenzivnoj represiji. Turkistan, a posebno Istočni Turkistan (Xinjiang), dugo je bio središte kulturnih i političkih sukoba, jer su različite sile pokušavale kontrolirati bogatstva i strateški položaj ove regije.
Tijelo koje se bori za prava ujgurskog naroda u Kini i inozemstvu moralo se u praktičkoj tajnosti sastati uz policijsku zaštitu u bosanskoj prijestolnici nakon prijetnji i pritiska da to otkaže, javio je Reuters.
Svjetski ujgurski kongres (WUC) sa sjedištem u Njemačkoj održao je četverodnevnu konferenciju do nedjelje s nekoliko stotina izaslanika iz 25 zemalja u sarajevskom hotelu – ali je malo ko iz vanjskog svijeta to znao.
Nije bilo natpisa ni plakata, osoblje na recepciji oklijevalo je dati informacije, a policajci u civilu bili su u predvorju dok su specijalne jedinice parkirale vozila izvan zgrade.
Organizatori i sudionici kazali su Reutersu da su poruke s društvenih mreža i e-maila primljene unaprijed u kojima se na njih vršio pritisak da otkažu događaj i prijetilo da će ga prekinuti.
– Vidjeli smo Kineze ovdje u hotelu kako fotografiraju naše izaslanike tijekom dešavanja, što je bio način da ih se zastraši – kazala je Zumrety Arkin, koja je na sastanku izabrana za potpredsjednicu WUC.
Ona i ostali sudionici većinom su ostali u hotelu iz sigurnosnih razloga, kaže Arkin.
Kinesko veleposlanstvo u Sarajevu nije odgovorila na upite za komentar optužbi oko konferencije.
Događaj je protekao normalno, bez incidenata.
Grupe za zaštitu ljudskih prava optužuju Kinu za represiju, uključujući prisilni rad, masovni nadzor i smještaj jednog ili više milijuna pripadnika većinom muslimanske etničke grupe u mrežu logora za interniranje u sjeverozapadnoj pokrajini Xinjiang.
Kina negira zlouporabe i tvrdi da je stvorila “centre za strukovnu obuku” kako bi suzbila terorizam, separatizam i vjerski radikalizam.
Arkin i glavni koordinator WUC-a Erkin Zunun priopćili su da je uznemiravanje počelo kada je skupština najavljena u lipnju, pri čemu su izaslanici primali prijeteće poruke, od kojih su neki upućivali na ubojstvo njih ili njihovih rođaka, te lažni e-mail o otkazivanju.
Hakirani su i neki emailovi, rekli su.
WUC je priopćio da je angažirao privatno osiguranje za događaj.
– Neki od naših izaslanika plašili su se izaći iz hotela. Za neke od naših kandidata osiguranje je bilo stacionirano 24 sata dnevno ispred njihovih soba – kazala je Arkin.
Bosanskohercegovačke vlasti nisu komentirale konferenciju.
wpDiscuz
