Published On: Pet, pro 19th, 2014

Theodor Meron: Nema grešaka u Haagu

Pravna pitanja u vezi s predmetom “Šešelj”, uključujući i njegovo privremeno puštanje na slobodu, spadaju u nadležnost Pretresnog vijeća Tribunala koje postupa u tom predmetu, rekao je predsjednik Haaškog tribunala Theodor Meron u intervju za Dnevni avaz nakon boravka u New Yorku, na raspravi u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o radu Tribunala.

Naveo je kako kao predsjednik Tribunala nema i ne smije imati bilo kakvu ulogu u vezi s tim pitanjima, u skladu s principom sudske neovisnosti.

”Svjestan sam da razni političari i drugi komentiraju privremeno puštanje Šešelja na slobodu. Kao predsjednik jedne pravosudne institucije, ne smatram da je prikladno da komentiram izjave drugih u vezi s ovim pitanjem”, rekao je Meron i dodao kako smatra da je Tribunal doprinio pomažući da se obnovi i provede poštivanje vladavine prava u bivšoj Jugoslaviji.

”To je bio prvi sud koji je sudio počiniteljima ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina na visokim položajima nakon sukoba na tom prostoru, uključujući i počinitelje na najvišim pozicijama, koji nikada ne bi bili izvedeni pred lice pravde bez angažiranja Tribunala. Zahvaljujući dijelom naporima na izgradnji kapaciteta koje je uložio Tribunal i primjerima koje je dao u svojim suđenjima, nacionalna pravosuđa danas su u boljoj poziciji da nastave rad Tribunala i doprinesu okončanju nekažnjivosti”, istaknuo je Meron.

No, smatra predsjednik Haaškog tribunala, pitanje hoće li uspostavljanje mostova između država i naroda na Balkanu uspjeti ovisi o liderima i društvenim zajednicama u toj regiji.

”Pomirenje i dugoročan mir, naravno, nada su svih nas kada pogledamo prostor bivše Jugoslavije i vjerujem da su takvo pomirenje i mir mogući. Ali je na ljudima u regiji, društvenim i vjerskim vođama, studentima i nastavnicima, onima kojima je stalo do budućnosti zajednica na tom prostoru, da povedu taj proces i omoguće da dođe do pomirenja i dugoročnog mira. To su kompleksni procesi koje ne mogu diktirati vanjski faktori, već moraju doći iznutra u tim zajednicama”, rekao je Meron u intervjuu za Dnevni avaz.

Kaže kako se ne slaže da su oslobađajuće presude “greške”.

”Naša privrženost osiguranju pozivanja na odgovornost ne znači da se svako suđenje mora završiti osuđujućom presudom. Mandat sudaca jeste da utvrde je li određena osoba kriva izvan razumne sumnje prema zakonu i na osnovu dokaza. Da je jedina uloga sudaca da osude, živjeli bismo u svijetu u kojem bi svaka osoba optužena za zločin automatski bila kriva. Takav svijet nije ono što mislimo kada kažemo –pravda”, rekao je Meron.

Tribunal će, po njegovim riječima, biti zatvoren nakon što završi svoj preostali pravosudni posao i poduzme administrativne korake, poput rashodovanja preostale imovine, što je sve potrebno završiti prije njegovog zatvaranja.
Naveo je da će početkom 2015. preostat četiri prvostupanjska i pet drugostupanjskih predmeta. No, krajem te godine očekuje se da će se taj broj smanjiti na samo jedan prvostupanjski i jedan žalbeni postupak.

”U ovom trenutku očekuje se da će posljednja presuda, žalbena presuda u predmetu “Prlić i drugi”, biti izrečena polovinom 2017. Svjestan sam kritika da je Tribunal spor i skup. Ali, mora se imati u vidu da je vrsta predmeta koji se vode pred Tribunalom potpuno različita od onih koji se vode pred nacionalnim sudovima. To su predmeti koji uključuju mnoštvo navodnih zločina počinjenih tijekom dugih razdoblja na širokom geografskom području i s desetinama i stotinama žrtava”, rekao je predsjednik Haaškog tribunala, između ostalog za Avaz.