U Bosni i Hercegovini Židovi ne mogu biti izabrani za člana Predsjedništva BiH.
Izborni zakon predviđa da tri člana Predsjedništva budu birani iz svakog od tri državna konstitutivna naroda: Bošnjaka muslimana, pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata.
To stanje postoji još od rata 1990-ih u kojem su se tri strane međusobno sukobile nakon raspada Jugoslavije. Ipak, tomu se usprotivio Jakob Finci, državljanin BiH židovskog porijekla. On je vlasti svoje zemlje suočio s Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
_____ piše: Ivan Pepić | The Jewish Chronicle (London)
Nisu samo Židovi suočeni s ovim statusom građanstva de facto drugog reda. Sud je presudio da zabrana natjecanja na izborima za Predsjedništvo Židovima, Romima i ostalim pojedincima koji se ne izjašnjavaju pripadnicima jednog od tri konstitutivna naroda predstavlja kršenje obveza BiH prema europskoj stečevini o ljudskim pravima.
Možda je lakše razumjeti neuspjeh u rješavanju institucionalizirane diskriminacije ako se uzme u obzir da je politički sustav BiH permanentno u krizi. Kompromis i djelovanje za opće javno dobro nisu dio vokabulara mnogih političkih lidera.
Zapravo, čini se kako se položaj Židova u BiH pogoršava.
Bošnjački dio Sarajeva nedavno je jednoj školi dalo ime po Mustafi Busuladžiću, zloglasnom antisemitu i nacističkom propagandisti. Kad je izraelska vlada prosvjedovala protiv tog imenovanja, umjesto promptne reakcije, bošnjačke vlasti i mediji odlučili su napasti Izrael zbog politike naseljavanja.
Problem je ovdje šira potreba reforme političke strukture u BiH koja je stvorena na temelju Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.
Ovaj sporazum je potom izmijenjen arbitrarnim odlukama Ureda visokog predstavnika (OHR), koji se zahvaljujući svojim izvršnim ovlastima izravno miješa u politički sustav.
Doduše, slučaj diskriminacije Židova, koju je dokazao Jakob Finci, nije jedini razlog zašto izborni sustav u slučaju izbora članova Predsjedništva i drugih institucija treba biti reformiran.
Naime, u prosincu 2016. godine Ustavni sud BiH je odlučio da je jedan dio izbornog zakona – neustavan. Odredbe tog zakona omogućuju Bošnjacima da biraju kandidate drugim etničkim skupinama, uključujući i Židovima.
Reforma neustavnih odredbi izbornog zakona pred Opće izbore u listopadu može dovesti do ispravljanja nepravde učinjene protiv židovskih građana BiH.
Hrvati su trenutno predvodnici u pronalaženju originalnih rješenja. Ona bi pružila jednaka prava Židovima i drugim manjinama. Međutim, njihovi se napori konstantno odbijaju. Donedavno je i međunarodna zajednica bila upornija u rješavanju inherentne diskriminacije protiv Židova u BiH, ali čini se da sad popušta.
Umjesto da zahtjeva duboke i ambiciozne reforme koje su tako očajnički nužne zemlji, kako bi krenula naprijed kao dio integrirane Europe, međunarodna zajednica preferira nagovarati političke stranke da postignu dogovor koji bi doveo tek do manjih promjena potrebnih za održavanje Općih izbora u listopadu.
Hrvati i Židovi imaju razlog zbog kojeg trebaju zajedno osigurati da se njihov glas – glas razuma u sve histeričnijoj raspravi – čuje jasno i glasno.
Diskriminaciji, zbog namjernog djelovanja ili nenamjernog propusta, nije mjesto u modernoj Europi.
Ivan Pepić je član Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara