Gost Federacije danas bio je Adnan Terzić, direktor Autocesta FBiH.
Kaže da ne zna gdje je otišlo 3.5 milijardi KM, koliko je od 2018. do danas prikupljeno od akciza i putarina.
“Ja znam gdje je otišlo onih 20 feninga koje dobivamo mi u Autocestama. Od 2018. godine, od kada smo počeli sa ovim novim Zakonom o akcizama i putarinama, mi smo na račun u banci, koji je transparentan i koji se koristi samo u te svrhe, dobili 490 milijuna maraka.”
Ističe da akcize na gorivo ne treba smanjivati.
“Naš financijski plan kompletan je baziran na ovom obimu akciza. Nemojmo zaboraviti, MMF, EBRD i EIB su insistirali i dio stand by aranžmana koji su vlade FBiH, BiH i RS-a potpisale je podrazumijevao da moraju podići akcizu za duplo. Znači bilo je 10 feninga, sad je 20. Mi smo dobili na račun tih 490 miliona i to se troši na vraćanje starih kredita i naravno trošit će se, kad ovi krediti koje smo sada, na osnovu povećane akcize, otvorili skoro milijardu.”
Navodi da je to jedini mogući način da se gradi koridor.
“Znači, mi smo u ove tri godine dali za otplatu starih kredita i kamata 320 milijuna KM. Na eksproprijaciju smo potrošili oko 85-90 milijuna KM. I to su apsolutno transparentna sredstva. Pod krivičnom odgovornošću tvrdim da nijedna marka od akciza nije otišla u bilo koju drugu namjenu nego u vraćanje kredita, osiguranja za povučena sredstva i za eksproprijaciju zemljišta, što je namjenski zemljište koje ulazi u vlasništvo Vlade FBiH.”
Kaže da vlasti nisu htjele da usvoje izmjenu i dopunu Zakona o akcizama, a obavezali se u stand by aranžmanu.
“Zašto su potpisivali taj stand by aranžman nije pitanje za mene. Ali su ga potpisali. I onda godinama nisu željeli da povećaju akcizu, a tamo se obavezali da će to uraditi. Nije niko iz autocesta to tražio nego međunarodne finansijske institucije i MMF. Na kraju su i vlade shvatile da je jednostavno to jedini način da obezbijedimo sredstva da možemo pokrenuti novi investicioni ciklus. U zadnje tri godine, otkad smo usvojili Zakon o akcizama, mi smo pokrenuli 950 miliona KM investicionog ciklusa. Znači zadužili se kod banaka, jer sad banke znaju da iz akcize imamo prostora da vraćamo te kredite. U međuvremenu smo dobili i oko milijardu i 400 milijuna eura novih kredita koje tek trebamo početi stavljati u funkciju. S druge strane, u ovom momentu se gradi oko 50 km koridora. I to se desilo u periodu od 2018. E sada, da li se taj koridor koristi, naravno da ne, jer prvo treba izgraditi. Počeli smo kasno.”
Terzić navodi da se preko Neretve pravi kilometar mosta na 98 metara.
“Ali za to treba vrijeme. Otprilike 36 km trebamo završiti u drugoj polovini sljedeće godine. I most Počitelj bi se trebao završiti u septembru ili oktobru. Isto kao i dionica 10 km od mosta Počitelj do Zvirovića.”
Nakon žalbe na dionicu projekta Mostar jug – tunel Kvanj koju su uputili mještani naselja Ortiješ, Malo Polje i Kosora zabrinuti za okoliš, odgovorili su iz EBRD-a da će provjeriti da li je sve u skladu sa ekološkim standardima. Terzić kaže da je tamo napravljen takav džumbus da je upitno hoćemo li uopšte dobiti grant sredstva.
“Trebamo dobiti 9 milijuna granta za tu dionicu. Upitno je jer su predstavili da smo napravili etničko čišćenje. I to su uradila 3-4 čovjeka. Formirali neka udruženja preko noći. Čak imamo i jednu gospođu koja živi u Americi, koja je bespravno napravila neki objekt i sada štiti Srbe. Znači, kad je u pitanju MZ Kosor, imali smo oko 1.600 potpisa ljudi koji su stvarno imali problem jer je neko rekao da će njima trasa ići kroz selo. Preko džamije, preko svega. Trasa je postavljena tako da se ide tunelom ispod sela. I to smo riješili. Svi zaboravljaju da je tu aerodrom. Kako mogu automobili i kamioni ugroziti toliko okoliš, a slijeću i uzlijeću avioni sa svojim kerozinom. Tu imate i magistralni put. I to ne ugrožava okoliš, nego samo ovo. To su samo lični, pojedinačni interesi. Poslali su to u London i sad London raspravlja kako Autoceste i Vlada FBiH prave etničko čišćenje Srba.”
O elektronskoj naplati putarine kaže da je neshvatljivo da vozači neće da uzmu 20% popusta.
“Odlukom Vlade dajemo 20% popusta da idemo elektronskom naplatom cestarine i da smanjimo broj ljudi koji moraju raditi. Imate 180 ljudi samo u Autocestama koji naplaćuju cestarinu. I opet ljudi nisu zainteresovani da to koriste.”
“Bilo nam je bitno, pogotovo u prvom valu pandemije, da održimo radove i da se nijedno gradilište ne zaustavi ni na jedan dan”, zaključio je Terzić.