Predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da ne vjeruje da će do 8. siječnja sljedeće godine biti postignuta suglasnost u vezi s Pismom namjere s MMF-om, s obzirom na činjenicu da ovaj aranžman sadrži pitanja koja predstavljaju ozbiljan prijenos nadležnosti s entiteta na razinu BiH.
Tegeltija je pojasno da nema nikakvih primjedbi kada je riječ o ciljevima i politici aranžmana, ali neke mjere koje su definirane u samom Pismu namjere ne poklapaju se ciljevima aranžmana, odnosno ima pitanja koja predstavljaju ozbiljan prenos nadležnosti poput registra bankovnih računa svih građana u BiH koji treba da se vodi u Središnjoj banci BiH do pitanja nekih zakona koji su dio dogovora BiH i EU.
“Postavlja se logično pitanje kako će nama netko pomoći u borbi protiv pandemije i njenim posljedicama tako što ćemo praviti registar na još jednom mjestu a već ga imamo ili pitanje Zakona o električnoj energiji i plinu koji je usuglašen s Energetskom zajednicom EU i taj zakon postoji i napisan je u Vijeću ministara? Tako dolazimo u situaciju da MMF postavlja to kao uvjete za novi aranžman i čini mi se da tako svjesno želi preuzeti neke poslove koji su dio dogovora BiH i EU”, istakao je Tegeltija.
On je naglasio da EU postavlja određena zakonska rješenja BiH kao uvjet za dobivanje kandidatskog statusa i napredak u cijelom tom procesu poput Zakona o javnim nabavama, a onda se pojavljuje MMF koji to predstavlja kao prethodnu mjeru aranžmanu i upitao zašto se MMF kao financijska institucija uopće dotiče odnosa BiH s EU.
Podsjetivši da na sjednici Fiskalnog vijeća, koja je održana jučer posredstvom video-linka, nije postignuta suglasnost o Pismu namjere, Tegeltija je istaknuo da ima šest točaka koje su otvorene u ovom trenutku i o kojima ne postoji suglasnost prije svega Vlade Republike Srpske i jedna točka o kojoj ne postoji suglasnost između Vlade Federacije BiH i MMF-a.
“Ostavljen je rok do 8. siječnja da se postigne suglasnost o aranžmanu, a moje mišljenje je da do toga neće doći, jer jučerašnji zaključni razgovor predstavnika MMF-a glasio je da je aranžman moguć ako su vlasti spremne prihvatiti ono što je napisano u Pismu namjere. Smatram da ne postoji spremnost vlasti da prihvati neka odrješenja koja su napisana u tom pismu namjere”, rekao je Tegeltija za Srnu.
On je naveo da je MMF na samom početku pandemije koronavirusa reagovao veoma dobro i brzo je postignut dogovor o takozvanom instrumentu za brzo financiranje, te da BiH nikada nije dobila tako veliki iznos sredstava, a riječ je o 333 milijuna eura po izuzetno povoljnim uvjetima što je više i bolje nego što se očekivalo da se može dobiti.
“Moje očekivanje je bilo da ćemo lako postići suglasnost i o ovom novom aranžmanu jer nam je on potreban, ali čini mi se da loše pregovara, je li razlog i sam način da pregovore vodimo posredstvom video-linka. Usprkos svemu nadam se da će MMF razumjeti da sve naše mjere predstavljaju dio onoga što su ciljevi samog ovog programa. Prema mom mišljenju, tu ima nekih stvari koje se apsolutno ne poklapaju i zaista će trebati vremena i strpljenja. Uvjeti za pregovore su otežani a još dodatno potvrđuje moj stav i činjenica da kod Središnje banke BiH nije postojalo dovoljno strpljenja da se razgovara s obzirom na objavljeno priopćenje da guverner neće potpisati Pismo namjere ako u njemu ne bude navedeno da će računi građana biti otvoreni u Središnjoj banci”, naglasio je Tegeltija.
On je ustvrdio da su ta uvjetovanja nemoguća i pokazuju svrstavanje MMF-a na stranu jedne institucije u BiH, a protiv druge.
Predsjedatelj Vijeća ministara je ponovio da ne vjeruje da će biti postignuta suglasnost o Pismu namjere do 8. siječnja i da će poslije toga doći do neke pauze od dva, tri mjeseca, te da će se u tom razdoblju shvatiti što su ciljevi ovog aranžmana i da će se svi vratiti pregovorima kako bi se zaista došlo do tog aranžmana.
On je naveo da su u dosadašnjim aranžmanima s MMF-om uvijek bile neke teške ekonomske reforme, poput povećanja ili smanjenja plaća, mirovina, Zakona o radu i slično ali da sada prvi put nema ništa od tih ekonomskih pitanja, već se pojavljuju politička pitanja koja tu nikako nisu trebala biti.
“S toga u potpunosti razumijem stavove premijera Radovana Viškovića i ministricu financija Zoru Vidović koje sam i u nekim našim prvim razgovorima prije dva mjeseca upozorio da je riječ o političkim stvarima i da može biti poteškoća u pregovorima s MMF-om”, istaknuo je Tegeltija.
Kada je riječ o Vladi FBiH, Tegeltija kaže da njima sve odgovara što vodi nekoj vrsti centralnije u BiH.
“Svaka Vlada FBiH prihvata takve stvari i mi smo toga svjesni. Sada kada bi im rekli da ćemo smanjiti izdvajanja s jedinstvenog računa za neizravno oporezivanje vladama RS i FBiH i prenijeli na zajedničke institucije, Vlada FBiH bi to odmah prihvatila iako znamo koliko su im sredstva potrebna”, rekao je Tegeltija.
On je naglasio da s druge strane međunarodna zajednica oličena u bilo kojoj od ovih financijskih institucija veoma dobro zna da je stav Republike Srpske da se Ustav ne mijenja ni s aranžmanom MMF-a niti bilo kakvim fondom.
“Ustav se mijenja na ustavom predviđen način i kada se i ako se promijeni Ustav onda možete predlagati zakonska rješenja i aranžmane u skladu s tim, ali sada kroz ove aranžmane da mijenjate Ustav to je za Srpsku neprihvatljivo i tako će biti dok je god ova vlast na čelu Srpske. Nadležnosti se ne mogu oduzimati od entiteta i prenositi na razinu BiH i nadama se da će MMF to razumjeti. Bilo je i težih reformi koje smo realizirali, ali prijenos nadležnosti nikada nije prihvaćen i teško da će i sada biti drugačije”, poručio je Tegeltija./HMS/