Published On: Fri, Jan 5th, 2018

TATARAGIĆ: Bh. filmski radnici stvaraju u nemogućim uvjetima

Ideja za uspostavu baze podataka bh. Filmskih radnika stara je 17 godina. To je bio moj diplomski rad, ali u tom trenutku nisu postojali uvjeti da se napravi nešto ovakvo i da sve bude objedinjeno na jednom mjestu, kazala je Elma Tataragić, scenarist i producent.

Ona je jedna od članica Udruge filmskih djelatnika BiH koja je izradila prvu internetsku bazu podataka BiH. filma. Trenutno je završena prva faza, a baza podataka temelji se na BiH. filmova nastalih u razdoblju od 1996. do 2017. godine.

Ovo je prva online knjižnica u BiH. filmova koji predstavljaju sve igrane filmove, dokumentarne filmove i animirane filmove stvorene u BiH. proizvodnja ili koprodukcija.

Tataragić, koja je i selektor Sarajevo film festivala (SFF), u razgovoru za “Nezavisne” otkrila je otkad potječe ideja za ovako nešto, na koji način su dolazili do podataka i koliki je značaj jedne takve baze filma.

NN: Tko je odgovoran za činjenicu da na jednom mjestu imamo podatke o postignućima u BiH u posljednja dva desetljeća i što se nalazi u bazi podataka BiH? filma?

TATARAGIĆ: U bazi podataka prikupljeni su dugometražni igrani filmovi, dokumentarci, kratki filmovi i studentski filmovi koje predstavljamo u BiH. filmski program, organiziran od strane Udruge unutar SFF-a svakog kolovoza. Međutim, nisam odustao od ove online baze bh. filma, tako da sam u posljednjih godinu dana okupila jednu vrijednu ekipu ljudi od našeg “Triptih studija”, koji je bio zadužen za pisanje skeleta i konstrukcije za bazu do poslova koji se tiču ​​same web-stranice. Bilo je i moje kolege koji su pripremili ono što je danas baza, Bojana Vidosavljević i Melina Alagić, oba dramaturgista. Osim kataloga podataka i fotografija, posjetiteljima baze podataka dostupni su i biografije i filmografije članova UFR BiH koji su radili na tim filmovima.

NN: Podaci o filmovima napravljenim tijekom rata pripremaju se, ali prije toga razdoblje nije bilo vrlo plodno za domaće filmove.

TATARAGIĆ: Ratni razdoblje od 1992. do 1996. je također skoro gotov i on će do kraja mjeseca biti online i onda pristupamo onoj najkompleksnijoj fazi rada na bazi podataka, a to je kinematografija do 1992. godine. Naravno, i tu smo već djelomično spremni kao što sam i rekla, taj diplomski rad od prije 17 godina, koji je bio početak svega ovoga, je pretpostavljao prikupljene podatke o tadašnjoj jugoslavenskoj, odnosno bh. kino u SFRJ od kraja Drugog svjetskog rata do 1992. Već imamo podatke o igranim filmovima koji su nastali u tom razdoblju. Nakon toga, prikupit ćemo i kratke filmove i dokumentarne filmove. Kratki nisu bili toliko, ali su dokumentarni. Sve je to izazovno jer fotografije i video materijali nisu tako dostupni.

NN: Baza će, bez sumnje, biti zanimljiva ljudima koji se bave filmom, ali koje su njegove prednosti za mase?

TATARAGIĆ: Mislim da je zanimljivo za svakoga tko se izravno ili neizravno bavi filmom. Prije svega korisno je za ljude iz naše audiovizualne industrije. Međutim, mislim da je općenito zanimljivo za ljubitelje filmova. Nadamo se da ćemo na taj način olakšati sve one ljude koji su zainteresirani za BiH. kinematografija, bilo iz nekog umjetničkog ili znanstvenog poriva, jako je puno doktorskog i ljudi koji magistriraju na nekim temama koje se tiču ​​naših filmova, a naravno i publike koja samo voli da pogleda dobar film. Sudeći po komentarima, smatramo da već postoji određena publika koja čeka nešto slično.

NN: Kad ste sve stavili na papir, kakav je bio dojam, možete li reći da ste tijekom tog razdoblja koje ste obrađivali napravili dovoljno filmova?

TATARAGIĆ: S obzirom na način na koji se financira kinematografija u BiH i da na cijeloj teritoriji BiH imamo samo jedan filmski fond, a to je Filmski fond Sarajevo u Federaciji BiH, is obzirom na to da u Republici Srpskoj naše filmadžije praktično nemaju odakle financirati Možemo biti zadovoljni s našim filmovima, bez obzira na činjenicu da postoji Filmski centar na papiru. Dakle, možemo se zadovoljiti onim što država ulaže u produkciju filma. S druge strane, ono što imamo kao potencijal, a to su naši autori, glumci, mislimo da je vrlo malo. Kada pogledamo ove 21 godine, baza trenutno broji oko 500 naslova. Može li se bolje, naravno, bolje ne samo ovisiti o filmovima koji ga stvarno stvaraju u nemogućim uvjetima. Tek prošle godine na području BiH proizvedeno je oko 70 filmova, a bilo je oko milijun eura ulaganja, što uključuje ne samo proizvodnju već i komplementarne promotivne aktivnosti BiH. kinematografije. To je malo i ne možemo se usporediti s nikim u Europi, čak ni sa Kosovom.