Published On: Sri, tra 2nd, 2014

Svjetski dan autizma: Što nakon uspostavljene dijagnoze?

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se danas. Ovim danom se želi skrenuti pažnja javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja.
Uzrok autizma još uvijek nije precizno utvrđen, dosadašnja saznanja upućuju na kombinaciju rizičnih gena i spoljnih faktora, koji djelujući zajedno pridonose da se tokom razvoja mozga desi problem i ti geni upale, tada počinje atipičan razvoj, objasnila je za Radiosarajevo.badirektorica NVO EDUS – Edukacija za sve dr. Nirvana Pištoljević.
“Autizam je neurorazvojni poremećaj gdje su simptomi najčešće vidljivi između druge i treće godine. Međutim mi znamo iz nauke da se s 12 mjeseci simptomi mogu identificirati, a najnovija saznanja govore da se mozak atipično razvija tokom trudnoće, tako da može da utječe na autizam.”
Medicinski tretman ne postoji, jedino dokazanao što pomaže je rana intervencija zasnovana na bihevioralnom tretmanu, istaknula je naša sagovornica:
“Prvo što uočavamo je nedostatak kontakta očima. Reagovanje na ljudski glas, govor se ne razvija. A kada osoba ne govori, automatski je nerazvijeno ili apsolutno nedostaje interesovanje za socijalni kontakt. Pojavljuju se stereotipična autostimulativna ponašanja koja su teška za ‘razbiti’. Dijete se zatvara samo u sebe, ne interesuju ga ljudi, igračke, oni imaju jako rigidne rutine, ponavljaju ista pokrete, vrte predmete.”
Metode liječenja
Klasično liječenje autizma ne postoji. Ovdje je neophodno napraviti evaluaciju, iz te procjene da zaključite vještine koje se nisu razvile, vještine koje dijete ima, i onda sistematski da napravite multidisciplinarni individualni sistem rada. Pri tome se mora konstantno pomagati djetetu da se sve to integriše”, nastavila je dr. Pištoljević.
Nirvana Pištoljević naglašava da je riječ o intezivnom radu koji zahtijeva veliki broj stručnjaka, tj. njihov timski rad. Zdravstveni, obrazovni i socijalni sistem moraju komunicirati i raditi zajedno, dodaje ona.
“S obzirom na to da je autizam je razvojni poremećaj koji je sveobuhvatan. Sve razvojne oblasti ne razvijajau se prirodnim putem i neke se razvijaju više neke manje. Zato i jeste spektar gdje nam dolaze djeca na visokom nivou funkcionisanja i dolaze djeca koja su na jako niskom nivou funkcionisanja koja nisu svjesna ni sebe, ni okoline, niti straha, niti reaguju na glas. Tako da je neophodno svakomdjetetu pristupiti individualno.
Šta nakon ustanovljene dijagnoze
Roditelji autistične djece iz ruralnih područja su u najnezahvalnijem položaju, njih obično šalju u dva centra – ili onaj u Banjoj Luci ili u Sarajevu.
“Istina u ovim centrima ima stručnjaka koji će dijagnosticirati autizam. Ali šta nakon dijagnoze koja je samo jedan obični papir. Tada djecu i njihove roditelje kao ping-pong loptice šalju od pedijatra, logopeda, psihijatra, neuropedijatra, defektologa što je gubljenje vremena”, kazala nam je ljekarka.
EDUS u saradnji s UNICEF-om posljednjih dana radi na stvaranju sistema koji će integrirati sve stručnjake.
“Želimo da sve krene od ruralnog, dakle tamo gdje postoji Dom zdravlja odnosno pedijatar, da se prepoznaju simptomi i da znaju gdje da šalju djecu na sistematski medicinski tretman.”
Sistem je opet zakazao
Prošle sedmice objavljeni su novi podaci koji govore da se jedno od 68 djece nalazi negdje na spektru, jedan od 42 dječaka ima dijagnozu autizam i jedna od 189 djevojčica. Bosna i Hercegovina ne kaska za ovim podacima, kaže Pištoljević.
Stručnjaci NVO EDUS rade trenutno sa 100 djece koja dnevno pet sati borave u učionicama koje su iznajmljene od općine. Poražavajuće je da iznajmljivanje prostorija plaćaju roditelji.
Među ovom djecom su i djeca koju dovode roditelji iz Hrvatske, Crne Gore, Holandije, Švicarske, Norveške. Razlog za to je, što BiH ima trenutno najnapredniji sistem rada s djecom iz autističnog spektra.
Naša država to nažalost još uvijek nije prepoznala i ne želi pomoći da se to sistemski uveže i postane praksa našeg zdravstvenog i obrazovnog sistema.
Elma Behram, Radiosarajevo.ba