Svjetska banka: Europa može imati veliku korist od migranata

Europska Unija srednjoročno i dugoročno može od dolaska migranata ima velike koristi i može se promatrati kao način ubrzanja razvitka Europe, kazala je Ellen Goldstein
Izbjeglička kriza s kojom je suočena Europa je izazov, ali se njime može kvalitetno upravljati, a europske države koje budu u stanju integrirati izbjeglice dugoročno bi od toga mogle imati značajne koristi, izjavila je danas direktorica Svjetske banke (SB) za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein .
Ona je na predstavljaju redovitog izvješća SB o stanju gospodarstva u državama regije u Sarajevu, ukazala da izbjeglička kriza utječe na sve segmente života, pa tako i na gospodarski razvoj, a najnegativniji utjecaj moglo bi imati zatvaranje granica Europske unije, zbog čega bi svi trpjeli.
Prema njenim riječima, izbjeglička kriza je prije svega problem za ljude koji su morali pobjeći iz svojih domova bježeći od rata i stradanja, a za međunarodnu zajednicu ona je izazov kojim mora znati upravljati, prenijela je Hina.
“Svjetskoj banci je jako stalo do ljudi koji su se suočili s tom borbom, a međunarodna zajednica mora naći pravi odgovor na ovu krizu, prije svega tako što će se pozabaviti njenim uzrocima”, kazala je Goldstein.
Ona je navela procjenu da je u trenutnom izbjegličkom valu na granice Europske unije došlo oko pola milijuna izbjeglica, što je tek mali postotak stanovništva Unije.
Europa to može podnijeti.
“Postoje fiskalne posljedice, ali srednjoročno i dugoročno od dolaska migranata ima velike koristi i može se promatrati kao način ubrzanja razvitka Europe”, kazala je Goldstein.
Njemačka je, podsjetila je ona, napravila procjenu po kojoj će u naredne dvije godine biti potrebno uložiti 25 milijardi dolara za brigu o izbjeglicama, ali je to samo mali postotak nacionalnog prihoda te zemlje, a ona će dugoročno profitirati s novom radnom snagom.
Ključno pitanje je zato kako pristigle izbjeglice što prije uključiti u proizvodni proces a njihovu djecu integrirati u sustav.
Za tranzitne zemlje, kakve su one na zapadnom Balkanu iu kojima izbjeglice ne žele da se zadržavaju, postoji problem druge vrste, ali i on je, prema ocjenama SB, rješiv i njime se može upravljati.
Dugoročno izazov za zapadni Balkan mogao bi biti i to što će u zapadnoeuropskim zemljama, u koje su stanovnici tog područja do sada išli u potrazi za poslom, ubuduće postojati veća konkurencija za radna mjesta.
Ako se smanji prostor za zapošljavanje državljana zemalja sa zapadnog Balkana to će osjetno utjecati i na priljev doznaka koje oni šalju obiteljima u domovini, a predstavljaju značajan udio u ukupnim primanjima stanovništva.