Published On: Uto, stu 15th, 2016

Svi u EU radit će dulje, Šveđani u prosjeku 41 godinu, a Hrvati bi mogli proći bolje

Povećanje radnog vijeka u Hrvatskoj je upola manje/Žarko Bašić/PIXSELL

Dok se kod žena očekivani radni vijek od 2005. povećao za 2,6 godina, muškarci će raditi ‘samo’ godinu duže.

Radni vijek građana EU se, kao i životni vijek, povećava. Očekivano trajanje radnog vijeka danas u prosjeku iznosi 35,4 godine ili gotovo dvije godine (1,9) više nego prije deset godina.
Ljudi u EU koji danas ulaze u svijet rada mogu, dakle, očekivati da će biti aktivni (bilo zaposleni ili nezaposleni) gotovo dvije godine dulje. U Hrvatskoj je to povećanje, doduše, upola manje, sa 31,4 godine u deset je godina očekivani radni vijek povećan na 32,6 godina.  To nas i dalje svrstava među zemlje s ispodprosječnim radnim vijekom. Prema Eurostatovu istraživanju, manji se očekuje u samo tri zemlje (Bugarska, Grčka i Italija), a u još tri je isti kao (Mađarska, Poljska i Belgija). Dvije krajnosti u Uniji u tom pogledu predstavljaju Švedska i Italija. Očekivani radni vijek Šveđana i prije deset godina bio je natprosječnih 38,9 godina, a u međuvremenu je povećan na čak 41,2 godine.

Pri vrhu je još nekoliko (naj)bogatijih čalnica EU, od Nizozemske i Danske do Velikoj Britanije i Njemačke. Šveđani će, primjerice, raditi punih deset godina više nego Talijani. Iako se i kod njih bilježi povećanje, u prosjeku će Talijani u životu raditi najkraće, 30,7 godina. Prije deset godina po kratkoći su prednjačili Mađari i Maltežani. Kako objašnjavaju u Eurostatu, trajanje radnog vijeka pokazatelj je koji se izvodi iz demografskih i podataka vezanih uz tržište rada, a njime se ‘mjeri’ broj godina koliko će osobe dobi 15 godina u životu biti aktivne na tržištu rada, bilo kao zaposlene ili nezaposlene.Povećanju radnog vijeka na razini EU pridonijet će ponajprije žene.

Kod njih se očekivani radni vijek od 2005 povećao za 2,6 godina – na 32,8, dok je kod muškaraca pomak samo godinu dana, sa 36,7 na 37,9 godina, a u pet zemalja (uglavnom mediteranskih) se i smanjio.Umirovljenici koji su u Hrvatskoj prava ostvarili po Zakonu o mirovinskom osiguranju (a takva ih je većina) danas u prosjeku imaju 30 godina staža. No, novi korisnici po ZOMO-u, koji su se umirovili ove godine, u prosjeku imaju 32 godine mirovinskog staža (muškarci 33, a žene 31 godinu).
poslovni.hr