Svi spremni na razgovor o krizi u BiH sa Srbijom, Hrvatskom i Turskom  osim predstavnika Bošnjaka

Iz Ureda hrvatskog predsjednika potvrdili su spremnost da sa srpskim i turskim predsjednikom, te predstavnicima konstitutivnih naroda sjednu za sto, jer bi samo u tom sastavu, smatra Zoran Milanović, bili zaštićeni interesi svih strana u BiH, prenosi RTRS.

Inicijativa da države koje su potpisnice Dejtonskog sporazuma zajedno sa Turskom, koja ima veliki interes u BiH, sprovedu svojevrsnu medijaciju među narodima BiH, ne bi li se kriza prevazišla – konkretna je i korisna za sve u BiH, kažu analitičari regionalnih dešavanja. Međutim, nije čudno što SDA odbija takav koncept, kaže politolog Nevenko Vranješ, bez obzira na sudjelovanje turskog predsjednika, jer ne odustaju od svog cilja – BiH kao građanske države.

– Politički odgovara SDA da ne prihvati takvu ideju nanoseći štetu interesima naroda i bošnjačkom, ali eto, oni su se odlučili za to vjerojatno čuvanjem Željka Komšića i njegove pozicije, s jedne strane, i s druge, vjerojatno pod određenim utjecajem iz vana, pojedinih političkih mentora – kaže Vranješ.

Politički mentori, poput Amerike, moraju biti svjesni da dok njih BiH nije zanimala, tu su se razvili interesi Rusije i Turske koji sada ne mogu biti zanemareni, kaže Cvijetin Milivojević. Pokušaj isključivanja strana koje zastupaju hrvatske i srpske interese, dodaje Milivojević, nikako ne bi bio dobar za rješavanje krize.

– Mi vidimo da Izetbegović priziva intervenciju onog dijela međunarodne zajednice koji bi da poništi konstitutivnost naroda u BiH. To je jedan dio priče. A vidite, to je sad jedna strana licemjerja, na drugoj strani ne odgovara mu čak ni prisustvo Turske, ukoliko će Turska biti jedna od strana zainteresiranih za BiH, a druge dvije Srbija i Hrvatska – istaknuo je Milivojević.

Bošnjaci doživljavaju predstavnike dijela međunarodne zajednice koju predvode Amerikanci i pojedini Europljani kao dio institucija, kaže novinar Branimir Galić, budući da često traže njihovo mentorstvo u rješavanju unutrašnjih pitanja BiH.

– Licemjerno je i krajnje nekorektno govoriti da se mora razgovarati u institucijama BiH kada znamo da ta ista BiH uopće nije država u punom smislu te riječi i da se gotovo ništa nije dogovorilo u BiH bez posredovanja u nekom obliku – poručio je Galić.

Ukoliko do sastanka o kome se toliko govori uopće i dođe, analitičari smatraju da je neophodno da se njegovi sudionici prije svega podsjete osnovnog postulata Dejtonskog sporazuma, a to je – konstitutivnost.