Published On: Ned, ruj 26th, 2021

Sveučilište u Splitu hvali se da je najbolje, no prava istina je tužna

Početkom rujna Hina je objavila vijest da je Splitsko sveučilište (UNIST) proglašeno najboljim u Hrvatskoj na ljestvici Times Higher Educationa.

U priopćenju iz UNIST-a, koje prenosi naša agencija, navodi se da je na ljestvici THE World University Rankingsa, objavljenoj 2. rujna, Sveučilište u Splitu postiglo najbolji rezultat na nacionalnoj razini, dok je u svijetu rangirano između 1001. i 1200. mjesta.

“Ove godine Sveučilište u Splitu ostvarilo je porast u broju bodova u čak četiri od pet područja koje Times Higher Education primjenjuje prilikom vrednovanja: nastavi, istraživanju, prihodu od industrije te međunarodnoj suradnji. Za napomenuti je da je citiranost najbolje ocijenjeno područje”, stoji u priopćenju.

Zamagljivanje istine

Laiku te činjenice mogu zvučati sjajno. No priopćenje je u suštini zamagljivanje istine jer se u njemu navode neke činjenice koje nisu točne, dok se istovremeno pažljivo prešućuju one koje ne idu u prilog Splitskom sveučilištu.

Prije svega, ne stoji tvrdnja da je Sveučilište u Splitu najbolje u Hrvatskoj. Naime, ono se na rang-listi nalazi u istoj kategoriji, između 1001. i 1200. mjesta, u kojoj se nalazi i Sveučilište u Zagrebu, a ne postoji način da se dozna točan ranking u tom rasponu. Činjenica je da je UNIST od 2018. do danas ukupno bio bolje rangiran od Zagreba, no sada to više nije slučaj.

Nadalje, priopćenjem se stvara dojam da je Sveučilište u Splitu novim rankingom ostvarilo neki značajan uspjeh, dok je prava činjenica da ono na listi posljednjih godina postojano pada, baš kao i Sveučilište u Zagrebu. To se jasno vidi na tablicama rankinga po godinama dolje. Oba sveučilišta od 2018. do 2022. (godina objavljivanja liste je 2021., ali se ranking računa za 2022. godinu) pala su iz boljih kategorija – UNIST iz 501. do 600., a UNIZG iz 801. do 1000. u kategoriju od 1001. do 1200.

Koliki je sjaj uspjeha naša dva najveća sveučilišta, najbolje govori činjenica da su sveučilišta u Beogradu i Ljubljani bolje rangirana te da je čak Sveučilište u Kragujevcu plasirano u kategoriju od 401. do 500. mjesta.

Zanimljivo je također da se u priopćenju napominje da je Sveučilište u Splitu najbolje ocijenjeno u citiranosti. No, kako pokazuju gornje tablice, UNIST po tom parametru već godinama postojano pada, tako da je sa 60.3 u 2018. palo na 46.4 u 2022. (tablice gore).

UNIST je u ovom trenutku po kriteriju citata bolji od UNIZG-a, koji ima index 30.3, no Zagreb, za razliku od Splita, posljednjih nekoliko godina ima konstantan rast, od 20.3 do 30.3.

Pritom treba imati na umu da je u Splitu smještena grupa znanstvenika koji su radili na otkrivanju Higgsova bozona te da su oni na tom radu prikupili na tisuće citata. Slično vrijedi za još neke znanstvenike koji su uključeni u istraživanja svjetskih kolaboracija ili laboratorija. Osim toga, do prije nekoliko godina na splitskoj adresi bili su prijavljeni i visoko citirani znanstvenici, poput Ivana Đikića i Igora Rudana.

Nadalje, nije točno da UNIST u međunarodnoj suradnji bilježi rast, jer je i taj parametar pao u odnosu na prošlu godinu – s 39.1 na 38. Pritom su ostala područja nešto porasla u odnosu na prošlu godinu samo zbog toga što sva imaju konstantan pad od 2018. godine, osim nastave, jer se ona odnosi na broj zaposlenih u odnosu na broj studenata, što znači, pak, da UNIST danas ima više zaposlenih, a manje studenata.

Što se tiče općeg poretka, Split je 2018. bio najbolji u regiji, uključujući sveučilišta u Bugarskoj i Rumunjskoj. Sada su već i dva rumunjska sveučilišta bolja:

501. – 600.             Bucharest University of Economic Studies

801. – 1000.           Iuliu Haţieganu University of Medicine and Pharmacy Cluj-Napoca

Ispred naših sveučilišta, uz ona u Ljubljani, Beogradu i Kragujevcu, pozicioniran je i niz visokoškolskih institucija iz tzv. tranzicijskih zemalja – Mađarske, Estonije, Latvije, Češke, Poljske, Litve itd.:

251. – 300.            Semmelweis University Hungary

251. – 300.            University of Tartu Estonia

501. – 600.            Riga Stradiņš University Latvia

501. – 600.            Charles University in Prague Czech Republic

501. – 600.            Jagiellonian University Poland

601. – 800.            Lithuanian University of Health Sciences

601. – 800.            Tallinn University of Technology Estonia

Na svim važnim listama bilježi se pad naših sveučilišta

Konačno, kada se gledaju dulja razdoblja, UNIST i UNIZG bilježe pad i na drugim relevantnim svjetskim rang-listama, kao što su, primjerice, Šangajska i QS.

Primjerice, na listi QS poredak naših sveučilišta izgleda ovako:

751. – 800.           University of Zagreb

1001. – 1200.       The Josip Juraj Strossmayer University of Osijek

1001. – 1200.       University of Rijeka

1201.+                 University of Split

Dakle, nameće se pitanje kakvog smisla ima slavljenje činjenice da je UNIST u tri posljednje godine uspio pasti čitavih 500 mjesta na ljestvici Times Highera, od čega samo u zadnjoj godini za 200?

Očito je da su podaci navedeni u objavljenom priopćenju, koje su prenijeli brojni hrvatski mediji, zapravo marketing UNIST-a, no riječ je o vrlo neuvjerljivoj, lako provjerljivoj samopromociji, nedostojnoj institucije koja bi trebala biti posvećena traganju za istinom i kritičkom propitivanju.

0 0 glasovi
Article Rating
1 Comment
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
Igor
Igor
1 mjesec prije

Zar ima studenata u Rvatskoj? Zar nisu svi mladi u Dojčlandu?