Sve više europskih zemalja razmišlja o mjeri koja je prije bila nezamisliva

Početkom studenog Austrija je poduzela dosad nezamisliv korak za jednu zemlju zapadne demokracije – objavila je da će cijepljenje protiv covida-19 postati obvezno za kompletnu populaciju.

Do tada su vlade diljem svijeta odbacivale ideju o univerzalnoj obavezi cijepljenja protiv koronavirusa. Umjesto toga lideri su se odlučivali za poticaje i “poticaje” kako bi motivirali ljude da se cijepe. Čak i u autoritarnim državama poput Kine cijepljenje nije obavezno. Jedinstveni potez Austrije uslijedio je samo nekoliko dana nakon što je uvela izolaciju za necijepljene, ograničenje koje je otišlo dalje od drugih europskih nacija u izdvajanju ljudi koji su izazvali zabrinjavajući porast hospitalizacija, piše CNN.

Niz odluka koje su Austriju dovele do ove točke odražava očajnu poziciju u kojoj se nalaze nacionalne vlade dok nastoje zaštititi sustave javnog zdravstva i nestabilan gospodarski oporavak u situaciji kada broj zaraženih raste diljem Europe. Kontinent je ponovo nulta pozicija globalne pandemije, unatoč širokoj dostupnosti cjepiva. Upravo je ta ironija izazvala ljutnju europskih čelnika, koji su sve više frustrirani skepticima prema cjepivu i drugim kategorijama stanovnika koji se i dalje opiru cijepljenju protiv covida-19.

Oštre austrijske mjere predstavljene su prije otkrića soja omikron krajem prošlog tjedna, što je izazvalo strahove da bi zimski val covida-19 mogao biti brutalniji nego što se mislilo. Vijest o toj varijanti mogla bi potaknuti više zemalja da osnaže svoj pandemijski pristup, preusmjeravajući se s dobrovoljnih na obvezne mjere u pokušaju da se što više ljudi cijepi.

“Imamo dovoljno cjepiva. Znanost nam je dala mogućnost, izlaznu kartu iz ovog začaranog kruga virusnih valova i rasprava o lockdownu. I jednostavno nedovoljno ljudi koristi ovu mogućnost i uzima ovu izlaznu kartu i zato smo zapeli u ovoj situaciji”, rekao je austrijski kancelar Alexander Schallenberg za CNN, objašnjavajući svoju odluku da cjepiva protiv covida-19 od 1. veljače budu obavezna.

Oni koji se ne budu pridržavali pravila suočit će se s administrativnom kaznom, ali još nije jasno koliko će iznositi i kako će se ta odluka provoditi. Gotovo svaka treća osoba u Austriji i dalje nije cijepljena.

“Drastična mjera”

“Ovo je drastična mjera. Radije bih išao drugim putem. Ali ako nakon godinu dana kampanje za cijepljenje i dalje imamo tako visok stupanj nepovjerenja i toga da ljudi vjeruju u lažne vijesti, moramo poduzeti ovaj drastičan korak”, dodao je Schallenberg.

I druge zemlje počinju razmatrati slične drastične mjere kako bi uvjerile što više ljudi da se cijepe, unatoč kritikama da niske stope cijepljenja čine njihove ciljeve nerealnima i da bi milijunima ljudi uskratile mogućnost zarađivanja za život.

U nedjelju, nekoliko dana nakon što su znanstvenici njegove zemlje prvi put izvijestili o postojanju soja omikron, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa najavio je da vlasti razmatraju hoće li cijepljenje protiv covida-19 biti obavezno za sve zaposlene i za ulazak u neke javne prostore. Kenija je bila jedna od prvih afričkih zemalja koja je prošlog tjedna uvela ograničenja za necijepljene.

Znanstvenici još uvijek analiziraju koliko su postojeća cjepiva učinkovita u odnosu na novu varijantu, no šef Moderne je u intervjuu za The Financial Times upozorio kako misli da će učinkovitost pasti.

Fauci: Cijepljenje će biti rješenje za ovo. Bilo da je riječ o delti, bilo o omikronu

Dr. Anthony Fauci, glavni medicinski savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena, rekao je kako vjeruje da bi postojeća cjepiva i dalje trebala pružiti određeni stupanj zaštite od teških oboljenja: “Cijepljenje će biti rješenje za ovo, bilo da se radi o delta soju, bilo o omikron soju.”

Pitanje treba li uvesti obavezno cijepljenje i kako odmjeriti rizik za građanske slobode u odnosu na ozbiljnu prijetnju preopterećenim zdravstvenim sustavima, izazvalo je mnogo rasprave diljem svijeta – posebno u Europi, ponosnom bastionu liberalne demokracije.

No, baš kao što je lockdown postao dijelom pandemijskog života, u Europi se pojavilo stajalište da obavezno cijepljenje ne samo da je razumno, nego bi se moglo i isplatiti. Pravila u Francuskoj, Italiji i sada Austriji otvaraju prozor u ono što se može očekivati.

Austrija je imala porast broja cijepljenih od početka studenog, kada je vlada počela signalizirati strože mjere za zaposlene. U četiri tjedna stopa cijepljenja porasla je za oko četiri postotna boda, više nego u ostalim zapadnim članicama Europske unije u isto vrijeme, prema podacima projekta Our World in Data na Sveučilištu Oxford.

“Hoće li obavezno cijepljenje pomoći? Hoće, ako pronađemo način da funkcionira”

Nakon početnog lockdowna za necijepljene 14. studenoga, još pola milijuna ljudi primilo je prvu dozu. Ta uzlazna putanja se nastavlja, iako se velika većina cijepljenja odnosi na treću dozu, ističe Peter Klimek, izvanredni profesor na Medicinskom sveučilištu u Beču i savjetnik austrijskog ministarstva zdravstva.

“Iz perspektive modeliranja, jasno je da pojačano cijepljenje samo po sebi neće biti dovoljno da zaustavi cirkulaciju virusa, ali to je ogroman korak za zaustavljanje kolapsa zdravstvenog sustava. Hoće li obavezno cijepljenje pomoći? Hoće ako pronađemo način da funkcionira”, rekao je Klimek.

Iako je najava obaveznog cijepljenja u Austriji izvela desetke tisuća ljudi na prosvjede, mnogo ih je više otišlo u centre za cijepljenje. “Popustio sam vladinoj ucjeni. Htio sam pričekati, ali vlada je imala druge planove za mene”, rekao je za CNN Jaruslav, koji bi rekao samo svoje ime, dok je primao prvu injekciju u najvećem austrijskom centru za cijepljenje u Beču.

Dok se neki umovi neće promijeniti, drugi poput Jaruslava hoće, iako nevoljko. Po cijenu nekih prosvjeda, neki europski političari počinju dolaziti do zaključka da je nametanje obaveze vrijedno truda kako bi se dio stanovništva, koji bi inače bilo teško pridobiti, ipak natjerao na cijepljenje.

Austrijanci se poveli za Italijom i Francuskom koje su na mala vrata uvele obavezno cijepljenje

Objašnjavajući odluku Austrije, Schallenberg je ukazao na uspjehe Italije i Francuske, koje su uvele obavezno cijepljenje na mala vrata, zahtijevajući zdravstvene propusnice kao dokaz cijepljenja, negativan test ili nedavno ozdravljenje od infekcije za sudjelovanje u javnim okupljanjima, putovanja ili dolazak na posao, zajedno s javnozdravstvenim mjerama mjerama poput nošenja maski. Obje zemlje su također učinile cijepljenje obveznim za zdravstvene radnike, a istu mjeri u Europi imaju još tri zemlje, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

Francuska je prva u Europi krenula prema obaveznom cijepljenju, nakon što je njezina kampanja zastala. “Francuska je definitivno primjer”, rekao je Thomas Hale, koji je obrađivao reakcije nacionalnih vlada na covid-19, a koji vodi Blavatnik School of Government u Oxfordu.

Hale i njegovi kolege obrađuju podatke o obaveznom cijepljenju protiv covida s ciljem da pronađu odgovor na pitanje djeluje li ta mjera. Među više od 180 zemalja koje spomenuta ustanova prati, Hale je rekao da se nekoliko njih ističe po djelotvornom obaveznom cijepljenju: Francuska, Izrael, Kina i Brazil.

Početkom ove godine, Izrael je postao model za prevladavanje covida upotrebom putovnice o cijepljenju, takozvane “zelene potvrde”, da bi tijekom ljeta ublažio mjere, ukinuo sustav potvrda i doživio razorni porast infekcija potaknut delta sojem.

U izvorištu pandemije u Kini, vlada je postigla visoku razinu cijepljenja kroz niz spornih poticaja u stilu mrkve i štapa, zahtijevajući da se studenti i radnici cijepe, te uvodeći sankcije za one koji se ne žele cijepiti preko ljestvice socijalnog kredita. Otkako su brojni brazilski gradovi, uključujući Rio de Janeiro, ove jeseni počeli uvoditi potvrde o cijepljenju, Brazil, nekadašnje žarište pandemije,  prestigao je Veliku Britaniju na popisu zemalja s najvišom stopom cijepljenih na svijetu.

Mnogo otpora, ali i mnogo napredovanja u pravom smjeru

“Postoji optimistična priča da za veliku većinu ljudi to zapravo nije toliko kontroverzno. Mnogo je fokusa na otporu i to s pravom, ali ima i dosta napredovanja u pravom smjeru”, rekao je Hale.

Nigdje to nije bilo očitije nego u Francuskoj, gdje je predsjednik Emmanuel Macron 12. srpnja najavio zdravstvenu propusnicu, što je izazvalo dramatičan porast zakazivanja cijepljenja. Doctolib, glavna platforma za rezervaciju termina u zemlji, zabilježila je milijun zakazanih termina u 24 sata.

Djelomično zahvaljujući sve većoj stopi cijepljenja, zajedno s ogromnim povećanjem broja testova povezanih s covid-potvrdama i ponovnim uvođenjem obaveznog maskiranja u regijama koje su teško pogođene delta sojem, kontinentalna Francuska uspjela je uvelike zaobići četvrti val koji je zahvatio Europu tijekom ljeta. Oko 70 posto populacije u Francuskoj sada je potpuno cijepljeno.

Vittoria Colliza, epidemiologinja sa sjedištem u Parizu u Insermu, francuskom istraživačkom centru za javno zdravlje, rekla je za CNN da je uvođenje propusnice bilo ključ za izlazak iz situacije u kojoj se došlo do točke zasićenja i dokazalo kako je moguće potaknuti dosad nevoljke ljude na cijepljenje. No, dok se europske zemlje s visokom stopom cijepljenja bore za obuzdavanje još jednog porasta broja zaraženih, Colliza je rekla kako je jasno da će biti potrebni dodatni poticaji da bi se izbjeglo ono najgore uslijed slabljenja imuniteta.

Izraelska studija

Studija provedena u lipnju u Izraelu otkrila je da cjepiva i dalje nude snažnu zaštitu od teškog covida, ali i da njihova učinkovitost u borbi protiv virusa s vremenom opada, ubrzavajući potrebu za trećim cijepljenjem. Nakon toga je ponovno uvedena “zelena potvrda”, koja se može obnoviti samo trećom dozom cjepiva.

Macron je nedavno rekao da će  od sredine prosinca dopunska doza biti potrebna osobama starijim od 65 godina kako bi obnovili svoju zdravstvenu propusnicu, kako bi se izbjegao peti val zaraze. Italija je slijedila put Francuske u srpnju, a premijer Mario Draghi najavio je sličnu zdravstvenu propusnicu, zahtijevajući je kao dokaz imuniteta za pristup nizu mjesta i usluga. Iako Italija nije imala isti početni porast cijepljenja kao Francuska, ova mjera je pomogla da se polako krene tim putem. Tijekom listopada Italija je prestigla Francusku i uvela ono što je donedavno bila najstroža mjera u Europi – “zelenu propusnicu” – koja zahtijeva da svi zaposleni u zemlji, u javnom i privatnom sektoru, budu cijepljeni, dokažu da su se oporavili ili da su negativni na covid kako bi dobili svoju plaću.

Otkako je mjera najavljena sredinom rujna, pokrivenost cijepljenjem u Italiji poraslo je za oko pet postotnih bodova. Iako povećanje nije veliko, stručnjaci tvrde da u ovoj fazi pandemije svaki postotni bod pomaže. Dr. Roberto Burioni, vodeći talijanski virolog na Sveučilištu San Raffaele u Milanu, rekao je da su stroge mjere i proširene zdravstvene propusnice ne samo omogućile zemlji da u potpunosti cijepi oko 73 posto stanovništva, već i da izbjegne bolna ograničenja, poput lockdowna koji se sada provodi u Austriji. Burioni je također rekao kako je propusnica, koja je neophodna za pristup noćnom životu, motivirala mlade ljude u Italiji da se cijepe.

“Najveći je učinak što smo postigli visoku stopu cijepljenja u dobnoj skupini od 20 do 30 godina koja je sada 84 posto. Mladi su vrlo važni u širenju virusa jer imaju vrlo intenzivan društveni život. Oni su jedan od razloga zašto je Italija u boljoj poziciji od drugih zemalja”, rekao je Burioni.

No, rekao je da unatoč obaveznom cijepljenju i njegovim naporima u borbi protiv dezinformacija postoji mala i glasna manjima stanovništva koja se ne želi cijepiti i čini se da ništa neće promijeniti njihov stav. Ta skupina, iako mala, još uvijek predstavlja veliki problem za Italiju u postizanju konačnog cilja da se cijepi 90 posto populacije.

“Ne mogu vjerovati da netko odbija cjepivo i nakon 150.000 smrti”

“Ne mogu vjerovati da netko odbija cjepivo i nakon 150.000 smrtnih slučajeva u Italiji. Svi imaju nekog rođaka ili prijatelja koji je umro od covida. Susrećem ljude na intenzivnom liječenju koji se i dalje ne žele cijepiti”, kaže Burioni.

Iako je politizacija cjepiva protiv covida, osobito od strane populističkih skupina u Europi, učinila da mnoge vlade oklijevaju nametnuti obavezno cijepljenje svom stanovništvu, rizik od strogih lockdowna natjerao je mnoge da dvaput razmisle. Kako broj slučajeva u Njemačkoj raste, ministar zdravlja upozorio je da će do kraja zime “skoro svi u Njemačkoj vjerojatno biti cijepljeni, oporavljeni ili mrtvi”. Od srijede novi zakon od svih zaposlenika zahtijeva da dostave dokaz o cijepljenju, oporavku ili negativnom testu, a onima koji to ne mogu bit će zabranjen dolazak na radno mjesto i mogli bi ostati bez plaće. Olaf Scholz, novi njemački kancelar, rekao je da će nova vladajuća koalicija razmotriti obavezno cijepljenje jer je to izlaz iz pandemije.

U Grčkoj, gdje zaraza također raste, premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je u utorak da će cijepljenje protiv covida-19 biti obvezno za sve građane starije od 60 godina. Grčka vlada nedavno je zabranila necijepljenim odraslim građanima ulazak u kina, kazališta, muzeje ili teretane, bez obzira na testove. Necijepljenima je već bio ograničen pristup javnim službama, bankama i trgovinama bez negativnog testa. Češka, koja bilježi najveći broj slučajeva od početka pandemije, također pooštrava zahtjeve.

Stroža ograničenja za necijepljenje dio šireg trenda prema obaveznom cijepljenju

Stroža ograničenja za necijepljene dio su šireg trenda prema obaveznom cijepljenju na globalnoj razini, smatra Thomas Hale: “Austrija je vrlo dramatičan primjer, ali je u velikoj mjeri dio većeg trenda.”

Postoje protuprimjeri u kojima je učinkovitost obaveznog cijepljenja bila manje očita. U Sjedinjenim Američkim Državama propisi o cjepivima za federalne zaposlenike, vojnike i osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama doveli su se do većeg prihvaćanja cijepljenja među tim skupinama, ali je teško reći jesu li značajno utjecali na opće stanovništva, ističe Hale. Bidenova administracija također je pokušala nametnuti da u privatnim kompanijama s više od 100 zaposlenih svi budu potpuno cijepljeni ili da se podvrgnu redovitom testiranju, ali je ta mjera zapela na sudovima.

No, kako zemlje nastoje koristiti lockdown razboritije ili ga u potpunosti izbjeći, Hale vjeruje da će se sve više nacionalnih lidera okretati prema obaveznom cijepljenju. Britanski premijer Boris Johnson rekao je sredinom studenog da će se definicija “potpuno cijepljenih” u nekom trenutku morati promijeniti kako bi se uzele u obzir dopunske doze. U ponedjeljak je Velika Britanija objavila da će ponuditi dopunske doze svim odraslim osobama i smanjiti razmak između druge i treće doze sa šest na tri mjeseca u nastojanju da uspori širenje omikrona.

“Mislim da obavezno cijepljenje djeluje. Mislim da posebno motivira ljude koji nisu protivnici cijepljenja, ali koji su na neki način lijeni, pomalo neodlučni. A u nekim zemljama to je velik dio populacije. No, ako pred sobom imamo ljude koji su zaista protiv cjepiva, onda mi nije tako jasno da će te mjere ukloniti barijeru”, zaključio je Hale.