MEĐUGORJE – Poseban izaslanik pape Franje u Međugorje je došao ispitati i bdjeti nad načinima i kvalitetom pastoralne skrbi za hodočasnike koji dolaze u Međugorje, gdje financijski dio ima vrlo veliki udio , a što je do sada u cijelosti bila nadležnost hercegovačkih franjevaca piše Dnevno.ba.
Povjerljive informacije potvrđuju kako im se ta kontrola sve manje sviđa te da su više nego razočarani, a dobrim poznavateljima prilika ovakav razvoj situacije je očekivan dok se o (ne)autentičnosti međugorskih ukazanja uopće ne govori, a vidioci su skoro potpuno uklonjeni iz službenih pojavljivanja.
Više od godinu dana novi stanovnik Međugorja je apostolski vizitator s posebnom ulogom za tu župu, umirovljeni varšavsko-praški biskup i nadbiskup ‘ad personam’ Henryk Hoser koji je svoju novu službu u Međugorju započeo je 22. srpnja svečanom misom u župnoj crkvi Sv. Jakova. U dijelu franjevačkih svećenika kao i mnogih vjernika, dočekan je sa dobrom dozom euforije koja je nosila i dozu inata prema mjesnom biskupu Ratku Periću. No, kako izvori Dnevnog lista iz dobro obaviještenih svećeničkih krugova potvrđuju, dolazi vrijeme otrežnjenja od euforije zbog nazočnosti Hosera u ovom hercegovačkom hodočasničkom mjestu.
Naime, poseban izaslanik pape Franje u Međugorje je došao ispitati i bdjeti nad načinima i kvalitetom pastoralne skrbi za hodočasnike koji dolaze u Međugorje, gdje financijski dio ima vrlo veliki udio u ‘toj priči’, a što je do sada u cijelosti bila nadležnost hercegovačkih franjevaca. Povjerljive informacije potvrđuju da im se ta kontrola sve manje sviđa te da su više nego razočarani, a dobrim poznavateljima prilika ovakav razvoj situacije je očekivan dok se o (ne)autentičnosti međugorskih ukazanja uopće ne govori, a vidioci su skoro potpuno uklonjeni iz službenih pojavljivanja.
Provincijal radije pred spomenikom nego pred biskupom
Apostolski vizitator Henryk Hoser, prema našem izvoru, “fratrima visi nad glavom”, a to je novi trenutak u njihovom samostalnom djelovanju u 38 godina tijekom međugorskog fenomena, a tim više što je činjeno i učinjeno sve kako bi se uloga i utjecaj mostarskog biskupa što više neutralizirala.
Znakovita poruka može se iščitati i u kontekstu nedavno održane Svečane akademije povodom obilježavanja 50. obljetnice misništva biskupa Ratka Perića gdje nije nazočio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko i to, kako je rečeno, zbog opravdane spriječenosti provincijala fra Miljenka Šteke na Akademiji te se u ime Provincije obratio njezin vikar fra Iko Skoko.
Inače, provincijal Šteko taj dan nazočio je blagoslovu spomenika fra Anđelu Zvizdoviću koji je 1463. godine kleknuo pred sultana Mehmeda II. Osvajača na Milodražu kod Fojnice i primio Ahdnamu, stoljećima prijeporan dokument, dok je i samo postavljanje njegovog spomenika bilo povod za mnoge polemike.
Istodobno, Svečanoj akademiji nazočio je i apostolski vizitator u Međugorju zajedno s apostolskim nuncijem u BiH, nadbiskupom Luigijem Pezuttom. Apostolski nuncij, uz vrlo srdačne vlastite čestitke pročitao je i čestitku pape Franje mostarskom biskupu:
Našega časnoga brata Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskoga i trajnoga upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije, cijenjena proučavatelja Svetoga Pisma i propovjednika, koji sretno obilježuje svećenički zlatni jubilej, Našim molitvama pratimo i, imajući u vidu istaknute mu sposobnosti u upravljanju, poučavanju i evangeliziranju, kojima je marljivo i vrlo brižljivo vršio apostolsku službu u biskupijama koje su mu povjerene, s ljubavlju mu podjeljujemo Apostolski blagoslov; kao zalog nebeskih darova i znak Naše bratske ljubavi, moleći za Nas molitve.
Hoserovi izazovi u Međugorju
U tom smislu dobro je podsjetiti da je početkom veljače biskup Perić stavio papi Franji mandat na raspolaganje zbog ispunjenja uvjeta za umirovljenje i kako nalažu crkveni propisi. Međutim, on je i dalje mostarski biskup sve dok Sveta Stolica ne prihvati njegovo odreknuće i imenuje novog biskupa kao što je to bio slučaj nedavno s kotorskim i varaždinskim biskupom. Ta poruka nije zanemariva.
Također, dobro je podsjetiti da je i sami Hoser prije odlaska u Međugorje jasno najavio svoju zadaću koje su, često među mjesnim vjernicima shvaćene pogređno i kao pandan biskupu Periću. Naime, Hoser je na oproštajnoj misi na varšavskom Chopinovu aerodromu, govorio o “težini izazova koji je pred njim”, spominjući čak i djelovanje “mafija”, posebno spomenuvši napuljsku.
U svijetu u kojem je sve sumorno, suvremenoj mladosti trebaju odlučan pristup i jasno definirana pravila. Ne trebaju joj baršunaste priče ili milovanja kose, nego evanđeoski radikalizam o kojem je Isus neprestano govorio. S jedne strane susrećemo ondje tisuće mladih ljudi koji koriste sakrament pokore i pomirenja. S druge strane, treba biti svjestan da zbog masovnog priljeva hodočasnika na ovo mjesto prodiru mafije, uključujući napuljsku, koje računaju na dobit, rekao je tada nadbiskup Hoser.
Dopuštenje za hodočašća, ali i ograda od priznanja
Do sada najzvučniji trag apostolskog vizitatora u Međugorju svakako je odluka pape Franje od sredine svibnja ove godine o “mogućnosti organizacije hodočašća u Međugorje”, ali s jasnom uputom da se “uvijek pazi” da ta mogućnost “ne bude tumačena kao priznanje poznati događaja koji još zahtjevaju ispitivanje od strane Crkve”, odnosno, “da ne stvaraju na bilo koji način zabludu ili dvosmislenost u doktrinarnom smislu”.
U konačnici, sve je jasnije da je jedna od najvažnijih zadaća apostolskog vizitatora u Međugorju, gdje se slijevaju milijuni, kontrola financija, uz stalnu šutnju o konačnom stavu o (ne)priznanju međugorskih ukazanja kao svjetskog fenomena koji može izazvati značajan potres i u samoj Crkvi.
Kako se čini, pastoralna skrb, a zapravo preuzimanje kontrole nad financijama, značajan je korak i najava pape Franje u konačnom stavu Crkve prema Međugorju te iz tog smjera ide i razočaranost dobrog dijela franjevaca ulogom apostolskog vizitatora.
Autor: Dnevno.ba
wpDiscuz