Published On: Čet, sij. 16th, 2014

I TAKO JE ZIJANIO BUDIMIR: Poslušajte kako “demokrat” Živko uređuje progam javnog RTV servisa

U normalnim društvima bilo koji političar kojem bi se ovo dogodilo promptno bi dao ostavku. U normalnim društvima Krugovi 99-ice , zborovo intelektualaca, predsjednici stranaka, medijski radnici i sve misleće u društvu diglo bi se na zadnje noge. Naročito naratori ljudskih sloboda, soroševa dojenčad nvo fondova, građanoidi, ovi oni. U BIH, tamnom vilajetu stranih korporacija i domaćih fašistoida muk.

Skandalozna snimka kompromitirajućih telefonskih razgovora koje su prije godinu dana, u više navrata, vodili tzv. predsjednik Federacije BiH Živko Budimir i tzv. urednik Informativnog programa Federalne televizije Avdo Avdić, koji uređuje televizijom dok njime uređuju svi ostali, procurio je u javnost.

U ovim razgovorima, objavljenim na stranici Bracapoblokadama – Bloger.ba koji su nakon uhićenja Budimira postali predmet policijske istrage, prvi oktroirant Federacije i tzv. urednik FTV-a dogovaraju napade na državna ministarstva, kompromitiranje sudaca Ustavnog suda, blokadu države… Ono što se na snimci koja je objavljena na blogu Braca po blokadama može čuti, šokirat će i najspremnije. Je li FTV, kao javni servis, dodirnula svoje dno?

 

U prvom telefonskom razgovoru Budimir traži od Avde Avdića da „ispoštuje ono”, tj. da FTV napadne Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata zbog procesa revizije. Avdić se pravda da to ne može uraditi jer ima problem sa Bakirom Hadziomerovićem, točnije s pitanjem njegovog radno-pravnog statusa. Ipak, obećava da će osigurati napad na Federalno ministarstvo branitelja preko drugih medija, i to preko Aljoše (Čampare, savjetnika Sulejmana Tihića i sadašnjeg dogradonačelnika Sarajeva, op.a).

Potom Avdu Avdića zanima  dokle se došlo sa postupkom imenovanja suca Ustavnog suda. Budimir mu odgovara da ima sastanak s potpredsjednicima FBiH oko ovog pitanja i da se može očekivati njegovo skoro rješavanje. Avdo pak sugerira odluku i stav Budimira – da za svako sporno pitanje treba povući pitanje vitalnog nacionalnog interesa!

U razgovorima se dogovara i Budimirovo gostovanje u Dnevniku FTV-a, što se nije dogodilo zbog nesporazuma.

U jednom od razgovora Avdić informira Budimira da je od Aljoše (Čampare) dobio informaciju koja može kompromitirati Šahbaza Džihanovića kao kandidata za suca Ustavnog suda FBiH, a tiče se dodjeljivanja fiktivnih državljanstava koje je Džihanović odobravao dok je radio u konzulatu BiH u Minhenu. Budimir i Avdo dogovaraju da se preko Vjeke Vukovića, predsjednika državnog Povjerenstva za sigurnost, dođe do dokumenta koji govori o tome.

U narednom pozivu Avdić obavještava Budimira da je došao do dokumenta Povjerenstva i dostavio ih Budimirovim suradnicima, a potom objašnjava koje će korake po tom pitanju poduzeti FTV. Budimir traži da mu se dokumenta dostave službeno.

Osim razgovora koji će svojom sadržinom ovih dana šokirati i sablažnjavati bh. javnost, indikativno je i kako prisno urednik FTV-a pozdravlja predsjednika FBiH sa: “Šta ima, kako ste?!”

Poslušajte audio snimku!



Magazin Žurnal donosi detalje telefonskih razgovora pritvorenog predsjednika Federacije Živka Budimira i urednika deska Federalne televizije Avde Avdića u kojima se uopće ne spominju pomilovanja, zbog čega je Budimir i pritvoren

Budimir tijekom privođenja
Foto: Adi Kebo / zurnal.info / arhiv
Piše: Semir Mujkić

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pustilo je tijekom rasprave o produženju pritvora Živku Budimirusnimke pet razgovora predsjednika Federacije i urednika deska Federalne televizije Avde Avdića na kojima se niti u jednom trenutku ne spominju pomilovanja, zbog čega je Budimir u pritvoru.

Državni tužitelj Oleg Čavka u prijedlogu produljenja pritvora Budimiru dostavio je snimke razgovora Avdića i Budimira uz objašnjenje da je urednik suradnik osumnjičenog.

“Naime iz pet razgovora Budimir Živka s novinarom jednog Javnog servisa vidljivo je na koji način Budimir utječe na vrlo bitne društvene procese i surađuje s novinarom na takav način da je najmanje što se može zaključiti to da je taj novinar bitan suradnik osumnjičenog za politička pitanja” , piše u Čavkinom prijedlogu gdje se osim Avdića redom spominju osumnjičeni koji su privedeni ili ispitani.

Avdić za Žurnal kaže kako je Čavka u razgovorima vidio odlike krivičnog djela.
– Ako me ima u bilo kakvom kaznenom djelu onda je sramota pravosuđa da sam na slobodi – kaže Avdić i objašnjava da je želio objaviti razgovore ali je to zakonom zabranjeno.

Nekome nagrada, nekome sud

Zakon nije smetao Tužiteljstvu da snimke razgovora pošalje na najmanje šest adresa, objašnjava Avdić, kome Čavka zamjera intervju s osumnjičenim u istrazi Adijem Karićem.

“Navedeno ne bi možda ni bilo toliko zanimljivo da odmah nakon uhićenja taj isti novinar nije napravio televizijski intervju s Karić Adijem, osumnjičenim u istrazi, koji se brani sa slobode”, objašnjava Čavka koji u tom trenutku, za razliku od novinara, nije mogao doći do Karića što pripisuje odnosima političara i novinara.

“Priroda odnosa novinara i političara, te novinara i osumnjičenog se pokazala kao potpuno isti nivo a ne kao istraživačko novinarstvo”.

Urednik deska Federalne televizije nije prvi put napravio intervju s osobama do kojih Tužiteljstvo nije moglo doći ali to do sada nikada nije bio problem.

– Drugi za takve razgovore u svijetu dobivaju nagradu Pulitzer a mi pozive na sud a sada su me još stavili u ravan sa osumnjičenim-kaže Avdić.

On dodaje da dnevno napravi oko 15-20 razgovora s političarima i da oni nisu puno drugačiji od onih koje je imao s Budimirom.

– Ako znam da netko ima sumnjivu prošlost a predložen je za sudiju naravno da ću to prijaviti, to mi je na kraju zakonska obveza – objašnjava Avdić, opisujući jedan od razgovora koji je imao s Budimirom.

Tužiteljstvo je tijekom rasprave pustilo snimku razgovora Avdića i Budimira u kome urednik Federalne televizije pita predsjednika Federacije da li je dobio prijedloge potpredsjednika Mirsada Kebe za imenovanje dvojice sudija Ustavnog suda Federacije.

U jednom od pet razgovora, koje je, kako kaže Avdić, Tužilaštvo izabralo, Budimir poziva Avdića i saopštava mu informaciju koja se odnosi na federalnog ministra Zukana Heleza.

U narednom Budimirov pozivu razgovarali su o posjetu Ive Banca konferenciji u Hercegovini i mogućnosti da novinari Federalne naprave izvještaj o toj posjeti.

Avdić se za Žurnal prisjetio još jednog od pet razgovora kada je istraživao informaciju o nominacijiŠahbaza Džihanovića za ustavnog suca i prisjetio se televizijskog priloga koji je radio o tome – kako je Džihanović bio u središtu afere dodjele državljanstava BiH.

Niti u jednom od izabranih razgovora nisu se spominjala pomilovanja ali se Avdić prisjetio razgovora s Budimirom baš o pomilovanjima.

– Zvao sam ga i pitao da li je pomilovao Mirsu Švicarca jer smo mi to istraživali i objavili –prisjeća se Avdić.

Ovaj razgovor nije bio uvršten u dokaze prilikog rasprave o produženju pritvora Živku Budimiru.

Avdić kaže da je svjestan kako će ovaj potez Tužiteljstva utjecati na odnos s izvorima koje imaju on i televizija gdje je urednik.

– Teže će se odlučiti da govore – smatra Avdić i dodaje da ne može puno učiniti nakon svega ali će tražiti odgovornost: Tražit ću disciplinsku odgovornost i objavu svih snimaka.

Tužitelj političar

Ovo nije prvi put da se među prisluškivanim razgovorima kao sugovornici pojavljuju novinari ali vjerovatno jeste prvi u kome je Tužiteljstvo objavilo te snimke i koje je mogao čuti svaki novinar prisutan na raspravi. Urednik Slobodne Bosne Senad Avdić bio je jedan od prisluškivanih novinara još 2004. godine tijekom takozvane afere “Državni udar”.

U Sjedinjenim Američkim Državama nedavno je procurila informacija o tome kako je Ministarstvo pravde zatražilo i dobilo popis razgovora koje su tijekom dva mjeseca vodili novinari jedne od najvećih novinskih agencija na svijetu The Associated Press.

Ova agencija nije pod istragom niti je javnosti objašnjeno zbog čega su traženi spiskovi poziva novinara ali američki mediji pišu da je vjerojatni razlog curenje informacija iz državnih obavještajnih agencija.Slično kao iu BiH, umjesto da se utvrdi gdje informacije cure, vlasti optužuju novinare za objavljivanje informacija i pokušavaju doznati s kim su novinari razgovarali.

Predsjednik novinske agencije Gary Pruitt u pismu glavnom tužitelju Ericu Holderu pokušao je objasniti zašto nema opravdanja za uvid u pozive novinara.

“Ovi spiskovi potencijalno mogu otkriti komunikacije s povjerljivim izvorima tijekom svih aktivnosti prikupljanja novosti AP-a tijekom dva mjeseca, omogućiti uvid u način prikupljanja vijesti i otkriti informacije o AP-ovim aktivnostima i operacijama za koje vlast nema nikakvo pravo znati”, objasnio je Pruitt.

Pravni savjetnik za medijska pitanja organizacije Internews i bivši ombudsman za ljudska pravaMehmed Halilović kaže da prisluškivanja novinara ima svugdje.

– U Srbiji i Hrvatskoj ima puno prisluškivanja novinara a toga ima i kod nas i bilo je i ranije – kaže za Žurnal Halilović ne želeći relativizirati slučaj Urednici Avde Avdića.

Mehmed Halilović (Foto: RSE)

On smatra da bi ovakav slučaj morao ujediniti novinare i novinarska udruženja. Ukoliko izostane glasna reakcija, prije svega novinara, to će omogućiti političarima da u budućnosti rade što žele, smatra Halilović.

Na temelju svega što je imao priliku da čuje o slučaju, ovaj savjetnik smatra da je tužitelj zloupotrijebio svoje ovlasti. Vjeruje i da je politika ponovno iskoristila svoj utjecaj na sudsko u BiH, podsjećajući na izjave Budimirovih svjedoka da sudac nije znao o čijem se broju radi kada je dao nalog za prisluškivanje Budimirovog telefona.

– Posebno zabrinjava to što je ovaj materijal korišten u istražnom postupku kada je otkriveno ime novinara – objašnjava Halilović i dodaje kako je tužitelj Čavka prešao granicu svojih nadležnosti: Dao je političke kvalifikacije koje tužitelj ne smije davati.

Halilović objašnjava da nije kazneno djelo navodno prijateljstvo Budimira i Avdića, kako je tužitelj opisao u dokumentu kojeg je predao Sudu BiH.

– Nije posao tužitelja da ocjenjuje prelazak granice profesionalizma za novinara – kaže Halilović i opisuje što bi novinari morali raditi ako bi ovakvi potezi tužitelja postali praksa: Novinari bi trebali prije svakog razgovora sa političarima da pitaju tužioca da li mogu napraviti razgovor.

U vrijeme kada se očekivao odgovor Suda BiH, Ustavni sud donio je odluku kako Sud mora odmah ispitati svoju prvobitnu odluku o pritvaranju Budimira. Nekoliko sati poslije, Sud je donio odluku da nema osnova za zadržavanje Budimira u pritvoru i naredio njegovo puštanje. To ustvari znači da dokazi Tužiteljstva nisu bili dovoljni za određivanje pritvora, između ostalog i snimci razgovora. Odluka Suda BiH samo pokazuje da nije bilo potrebe prozivati ​​novinara, barem ne pravne potrebe i utemeljenja.

(Zurnal.info)