Studija: Jedenje jednog hot doga krati život za 36 minuta

Istraživači su ovog tjedna objavili indeks prehrane kojem je cilj infomirati ljude o smjernicama zdravije i ekološki održivije prehrane.

Indeks rangiraa hranu prema prema minutama koje dobivamo ili oduzimamo od životnog vijeka jedenjem određene hrane. Nalazi uključuju više od 5000 namirnica koje se nalaze na jelovnicima Amerikanaca, a razvrstani su prema zdravstvenom opterećenju i utjecaju na okoliš.

Šećerna pića, hrenovke, hamburgeri i sendviči za doručak povezani su s većinom izgubljenih minuta zdravog života, dok su voće, povrće bez škroba i miješano povrće, gotove žitarice i kuhana zrna povezana s najvećom dobiti.

Istraživači su otkrili da konzumiranje jedne porcije pilećih krilaca od 85 grama oduzima 3.3 minute života, zbog udjela natrija i štetnih trans masnih kiselina, dok hot dog krati život za 36 minuta “uglavnom zbog štetnog učinka prerađenog mesa”, napisali su autori studije. S druge strane, sendvič s maslacem od kikirikija povezuju s povećanjem životnog vijeka za 33 minute. Hranu poput kikirikija, lososa i riže povezuju s produženjem životnog vijeka za 10 do 15 minuta.

Istraživači sa Sveučilišta Michigan, odnosno Odjela za ekološke zdravstvene znanosti, objavili su nalaze u časopisu Nature.

“Prethodne studije koje su istraživale zdravu ili održivu prehranu često su se svodile na raspravu o biljnoj i životinjskoj prehrani, pri čemu je potonja stigmatizirana kao najmanje hranjiva i održiva. Iako smatramo da su namirnice biljnog podrijetla općenito bolje, postoje značajne razlike unutar biljne i životinjske hrane koje treba priznati prije nego što se takvi općeniti zaključci opravdaju”, stoji u studiji, a prenosi The Post.

Istraživači su također klasificirali hranu prema nutritivnom utjecaju i utjecaju na okoliš. Zdrava i ekološki održiva hrana uključivala je orašaste plodove, voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice i neke plodove mora, dok je hrana slabe nutritivne vrijednosti povezana sa štetnim utjecajima na okoliš (govedina, prerađeno meso, svinjetina, janjetina, sir i određena jela od lososa). Nasuprot tome, većina peradi, mliječnih proizvoda, hrane na bazi jaja i kuhanih žitarica pala je u srednju zonu.

“To sugerira da nutritivno korisna hrana ne može uvijek imati najmanji utjecaj na okoliš i obrnuto”, napisali su autori studije.

Zaključno, istraživači su otkrili da bi zamjena 10 posto dnevne potrošnje kalorija iz govedine i prerađenog mesa za voće, povrće, orašaste plodove, mahunarke i određene plodove mora mogla imati značajne zdravstvene prednosti. Tim navodi dobitak od oko 48 minuta života po osobi dnevno, piše Index./HMS/