Odluka Skupštine Crne Gore da usvoji Rezoluciju o Genocidu u Srebrenici naišla je na opće odobravanje političkih predstavnika Bošnjaka u domovinskim zemljama, te u većini demokratskih europskih zemalja koje su ovaj čin okarakterizirale kao izuzetno važan u kontekstu suočavanja s istinom.
Inicijativa za usvajanje ove Rezolucije upućena je od strane Bošnjačke stranke u Crnoj Gori, koja je ujedno najveća parlamentarna stranka Bošnjaka u ovoj državi. Poslanica ove stranke u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić krajem prošle godine održala je izrazito važan govor unutar ove institucije u kojem je jasno istakla koje su to crvene linije preko kojih Bošnjaci u Crnoj Gori neće prelaziti. Strujić-Harbić za Stav govori o usvojenoj Rezoluciji o Genocidu u Srebrenici, aktivnostima Bošnjačke stranke, predstojećem popisu stanovništva u Crnoj Gori i sličnim temama.
U govoru pred Skupštinom Crne Gore, koji ste održali u prosincu prošle godine, istakli ste da je za Bošnjake, gdje god da oni žive, riječ Srebrenica najvažnija riječ izgovorena na bosanskom jeziku. Koliko je bitno da bošnjački političari budu inicijatori rasprave o temama koje su za Bošnjake od nacionalnog interesa?
“Inicijativa Bošnjačke stranke da Skupština Crne Gore usvoji Rezoluciju o Genocidu u Srebrenicu pokazatelj je da smo u političkom smislu partija koja permanentno vodi interes o svom narodu. Bošnjacima je dosta stradanja i sažalijevanja, mi smo generacija koja neće dozvoliti da nam se ponovi povijest. Mi se borimo za naša prava, a ratna stradanja iz devedesetih godina su nam opomena da nikada ne zaboravimo šta nam se dogodilo. Srebrenica je simbol stradanja Bošnjaka. Mi u Crnoj Gori dijelimo bol majki Srebrenice. Dok je nas, sjećanje na žrtve Genocida neće prestati. “
Skupština Crne Gore prije nekoliko dana s pedeset pet glasova ZA usvojila je povijesnu odluku koja se odnosi na Rezoluciju o Srebrenici. Što za Republiku Crnu Goru i njene narode predstavlja ova odluka?
“Ovo je prije svega velika pobjeda građanske Crne Gore. Nakon svih negativnih pojava koje smo imali prilike da vidimo u Crnoj Gori od 30. kolovoza prošle godine, konačno je iz najvećeg zakonodavnog doma poslata poruka pomirenja, ali i nade. Crna Gora je ipak na braniku demokracije, istine i pravde. Ovo je veliki kapital za naše društvo, pokazali smo da imamo snage i volje da stvari mijenjamo nabolje.”
Činjenica je da smo u prethodnom periodu svjedočili dosta turbulentnim događajima unutar nove Vlade Crne Gore, koja je u javnosti okarakterizirana kao izrazito prosrpski orijentirana. Kako ocjenjujete njen dosadašnji rad i koliko je izvjesna budućnost opstanka jedne ovakve koalicije?
“Mora se reći da aktualna Vlada nije pokazala da zaslužuje da vodi Crnu Goru. Mi bilježimo neke negativne trendove, posebno u ekonomiji. Prvi put u povijesti Crne Gore budžet nije usvojen prije početka kalendarske godine. Čak je trebalo da prođe šest mjeseci da bi se konstituenti vlasti usuglasili oko Zakona o budžetu. Nema stranih investicija, nema novih radnih mjesta, u porastu je nezaposlenost. Sve ovo govori da ova Vlada nije spremna da Crnu Goru povede u pravcu razvoja.”
U prethodnim sazivima Vlade Crne Gore Bošnjaci su imali zavidan broj ministarskih pozicija. Trenutno Bošnjaka nema na ministarskim pozicijama, koliko je ta činjenica otežavajuća za Bošnjake Crne Gore?
“U prošlom mandatu smo imali šest ministara i potpredsjednika Vlade iz redova bošnjačkog naroda. Nažalost, danas imamo situaciju da je Vlada bez ijednog ministra Bošnjaka. Čak Bošnjaka nema ni na drugim nižim pozicijama. Od države koja je bila primjer po integraciji manjinskih naroda u institucije sistema danas smo voljom većine skrajnuti u drugi plan. Ipak, Bošnjaci će se ponovo vratiti jer je svaki naredni politički proces nezamisliv bez aktivnog sudjelovanja bošnjačkog naroda.”
Što se to konkretno treba dogoditi da bi se popravio položaj bošnjačkog naroda u Crnoj Gori?
“Sada svjedočimo jednom obliku političkog revanšizma prema manje brojnim narodima. Iako je zastupljenost Bošnjaka u institucije sistema ispod one razine koliko nam pripada, na neki se način ide u pravcu da se dodatno smanji naše sudjelovanje u državnom aparatu. To nije demokratski, to nije u skladu s konvencijama o ljudskim pravima, ali sva ova događanja iz prethodnog perioda dodatno su utjecala da se Bošnjaci homogenizuju, raste podrška Bošnjačkoj stranci i mi smo spremni da budemo na braniku našeg naroda u borbi za njegova prava.”
Pred nama je popis stanovništva u Crnoj Gori. Koliko je bitno utjecati na Bošnjake da ne naprave greške slične onima s prethodnog popis, kada su kao narod bili podijeljeni u više kategorija, izjašnjavajući se kao Muslimani ili Bosanci?
“Kako na popisu 2001, tako i 2011. godine, pravljena je vještačka podjela unutar bošnjačkog nacionalnog korpusa. Vjerujem da toga neće biti ovog puta. U međuvremenu su Bošnjaci dodatno politički i nacionalno sazreli, svjesni su važnosti očuvanja svog bošnjačkog identiteta. Očekujem da se poveća broj Bošnjaka u odnosu na posljednji popis.”
Prije nekoliko tjedana predsjednik Crne Gore Milo Đukanović susreo se u Podgorici s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem. Prema Vašem mišljenju, u kojim se segmentima može unaprijediti odnos ovih dviju zemalja?
“Crna Gora i BiH nemaju otvorenih pitanja, i to je najveći kapital u odnosima dvije zemlje. Vežu nas mnoge pojedinosti i moramo jačati te veze u budućnosti. Baš onako kako su naši državnici ocijenili, najveći prostor za unapređenje suradnje je na putu infrastrukturalne povezanosti. Tu prije svega mislim na magistralni put Šćepan Polje – Foča, Pljevlja – Metaljka – Čajniče, ali i na ostale puteve. U dijelu zračnog prometa moramo insistirati na otvaranju aviolinije između Podgorice i Sarajeva.”
U kojoj mjeri Bošnjačka stranka ima suradnju sa službenim političkim predstavnicima u matici Bosni i Hercegovini i regiji?
“Bošnjačka stranka je autentični zastupnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i jedina parlamentarna politička partija. Mi smo most suradnje između Crne Gore i BiH. Vjerujem da ovdje ima mnogo prostora za unapređenje suradnje. Mi smo pokretanjem Rezolucije o Genocidu u Srebrenici pokazali da zastupamo interese Bošnjaka ne samo u Crnoj Gori već i cijele regije. Toga moraju biti svjesni politički subjekti u BiH.”
wpDiscuz
