Do kraja godine desetak političkih stranaka koje su okupljene u Hrvatskom narodnom saboru odlučit će hoće li na predstojećim općim izborima, doduše ako se uopće održe, nastupiti pod zajedničkim nazivnikom HNS-a, doznaje Večernji list.
Na posljednjoj sjednici vodstva ove institucije otvorena je dosta široka i zanimljiva rasprava. Tijekom izlaganja su do izražaja došli i neki drukčiji pogledi na mogućnost da se prvi put otkako je HNS utemeljen, te je prije tri godine reafirmirano njegovo postojanje i rad, hrvatski politički blok nađe zajedno na izborima.
Ovu inicijativu potaknulo je nekoliko stranaka kao odgovor na sva iskušenja koja se u političkom i institucionalnom smislu suočavaju Hrvati i političke stranke u nekoliko posljednjim godina.
Na taj bi način, smatraju zagovornici jedinstva i zajedništva u HNS-u, Hrvati i njihove političke stranke jasnije i snažnije artikulirali svoja gledanja u pogledu budućnosti ustavnih promjena koje se očekuju nakon iskoraka sa ‘Sejdić – Finci’ ili i rješavanja ovoga problema ako se do tada ne nađe prihvatljiv odgovor, piše Večernji list.
O tome koliko je potrebno jedinstvo pokazala su iskustva s posljednjih izbora kada su bošnjačke stranke predložile, i najveći broj bošnjačkih birača izabrali, Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ili kada je utemeljena platformaška Vlada FBiH bez izbornog i narodnog legitimiteta, ali i legaliteta, jer su je na vlast praktično doveli uz kršenje Izbornoga zakona i uz sudjelovanje međunarodne uprave.
Hoće li se to na kraju i dogoditi moglo bi biti makar djelomično jasnije nakon sljedeće sjednice Predsjedništva HNS-a koja će se održati 9. prosinca.
Najvažnije će, međutim, biti, bez obzira na nacionalne banefite, ipak zadovoljiti i pojedinačne stranačke interese u pogledu pozicioniranja određenih dužnosnika.
Kada bi zajednički nastupili u okviru bloka HNS-a, imajući na umu izlaznost s proteklih izbornih ciklusa, hrvatske bi stranke mogle računati na potporu više od 160.000 birača čime bi se doveli do pozicije druge, ili u nešto lošijoj raspodjeli glasova treće političke stranke po utjecaju u FBiH.
To automatski podrazumijeva da bi se teško stvorila formula po kojoj bi Hrvati bili isključeni iz vlasti, čak i ako se izuzme nacionalni legitimitet, kao i matematička potpora potrebna za slaganje vlasti.
Okupljanje stranaka potrebno je sve dotle dok se ne promijeni zakonodavstvo kako bi se Hrvatima osiguralo da im drugi ne biraju predstavnike.