Strahuju da su sljedeća ruska meta nakon Ukrajine: “Imamo samo nekoliko godina da se pripremimo”

Litvanci sa zebnjom prate događaje u Ukrajini. Mnogi se pripremaju za najgori scenarij, a neki prolaze obuku za moguću borbu protiv Rusije, piše Deutsche Welle.

Paulius Liskauskas već tri godine trenira za najgori scenarij. Ovih dana taj scenarij čini se nikad realnijim, rekao je 39-godišnji Litvanac.

“Zapravo sam se želio pridružiti Savezu litvanskih strijelaca 2014. nakon što je Rusija anektirala poluotok Krim i svojim potezima nagovijestila rat protiv Ukrajine”, rekao je.

“Čak i tada, ruska državna propaganda je imala na vidiku Litvaniju. Za nas to znači da bismo mogli biti sljedeći,”, dodao je.

Zajedno s Liskauskasom, još desetak muškaraca i dvije žene također vježbaju upotrebu oružja. Sve se to događa u zamračenoj prostoriji na prvom katu male zgrade u pješačkoj zoni Marijampolea, grada na jugu Litve.

Na zidu visi paravan. Na njemu su animacije terorista koji se kriju iza ovih ili onih stvari. Oni su mete topnika. Zapravo, cijela stvar bi čak mogla biti još jedna obična kompjuterska igrica, da nije bilo glasnih vriskova koji su se dopirali iz zvučnika svaki put kad zapucaju. Glasni zvukovi su tu da podsjete sve na pravi rat, koji se trenutno događa u Europi.

Jedna od žena u prostoriji je slučajno Liskauskasova žena. Oboje nose maslinasto zelene uniforme Streljačkog saveza, paravojne organizacije koju podržava litvanska država. U osnovi, Savez litvanskih strijelaca je svojevrsni dodatak postojećoj vojsci u zemlji, sastavljen od litvanskih civila koji redovno treniraju s oružjem i koji su spremni boriti se ako dođe do najgoreg.

Kontroverzna povijest

Streljački sindikat ima dugu tradiciju, kao i kontroverznu reputaciju. Osnovan je početkom 20. vijeka, zbog borbe Litve za neovisnost, grupa je surađivala s nacističkom Njemačkom. Nakon što je Litvanija postala dio Sovjetskog Saveza, članovi grupe borili su se protiv Sovjeta kao litvanski partizani. Neki su završili kao žrtve staljinizma.

Nakon što je Litva proglasila neovisnost 1990-ih, Savez streljačkih snaga doživio je renesansu. Otkako je počeo rat u Ukrajini, grupa je doživjela veliki priljev entuzijastičnog lokalnog stanovništva. Liskauskas je sretan što je sada jedan od 14.000 članova.

Konkretno, to je zato što Liskauskasova obitelj živi u području koje bi izazvalo velike vojne i strateške probleme u slučaju ruskog napada: takozvanom Suvalki jazu, koji je dobio ime po obližnjem gradu Suvalki.

Suwalki jaz je uski pojas zemlje koji povezuje Litvu i Poljsku. Stisnut je između enklave Kaliningrada pod kontrolom Rusije na sjeverozapadu i Bjelorusije na jugoistoku.

Bjeloruska vlada se smatra ruskim saveznikom

Procjep Suwalki dugačak je samo 65 kilometara i ujedno je jedina kopnena veza između baltičkih država i drugih zemalja partnera NATO-a. U krizi, mnogi lokalni stanovnici strahuju da bi Rusija mogla blokirati ovaj jaz. Kao rezultat toga, osjećaju duboku antipatiju prema Rusiji.

Liskauskas, koji radi kao odvjetnik, dijeli ovu mržnju. On, međutim, pravi razliku između ruske politike i običnih Rusa.

“Imam ruske klijente s kojima sam i dalje u kontaktu; ne osjećam mržnju prema njima, samo prema ruskoj državi i njenoj propagandi”, rekao je.

Putnici ruskog vlaka iz Moskve u eksklavu Kaliningrad prolaze kroz željezničku stanicu u Vilniusu, gdje se ne smiju ukrcati. Tamo su suočeni s posterima koji prikazuju mračne scene iz rata u Ukrajini. Svaki plakat nosi istu poruku, pitajući Ruse žele li zaista nastaviti podržavati predsjednika Putina.

Spreman za hitan slučaj

Litva i Rusija 45 godina bile su dio Sovjetskom Savezu. Nakon stjecanja neovisnosti Litva se pridružila NATO-u 2004. Posljednjih godina tenzije s Rusijom rastu.

Rat u Ukrajini je poziv na buđenje, kaže litvanski poslanik Laurynas Kasciunas. Njegova zemlja mora biti bolje naoružana da obrani potencijalni ruski napad, rekao je za DW.

“Ostalo nam je još samo nekoliko godina da se pripremimo, zato nam je potrebno veće prisustvo NATO-a kao glavno sredstvo odvraćanja”, dodao je.

Zahvaljujući Ukrajincima, Litva ima vremena za takve pripreme, kaže Tomas Janeliunas, politikolog sa Sveučilišta u Vilniusu. Kada je Rusija izvršila napad na Ukrajinu, ističe Janeliunas, neki Litvanci su iz straha razmišljali o bijegu iz vlastite zemlje.

Sada su, međutim, mnogi shvatili da je ruska vojska slabija nego što se očekivalo, a ukrajinska odlučnost veća nego što se očekivalo.

“Stvari poput rata u Ukrajini su dobra lekcija za nas, daju nam vremena da se pripremimo. Ukrajinci nam kupuju vrijeme, moramo to dobro iskoristiti i pripremiti se”, kaže Janeliunas.

Iako bi sigurno pozdravio više NATO trupa na litvanskom tlu, Liskauskas ističe da bi, u slučaju ruskog napada, on i njegova supruga uzeli oružje u ruke.

“Teško je govoriti o budućnosti”, rekao je

“Živimo u teškim vremenima i nitko ne zna što će budućnost donijeti. Zato je važno živjeti ovdje i sada, i malim koracima i patriotizmom jačati vlastitu zemlju”, naglasio je.

Dnevnik.ba