Published On: Sat, Jun 22nd, 2013

Što uraditi sa posrnulim bankama

Nakon što je parlamentarna komisija Velike Britanije objavila izvještaj u čijem zaključku stoji da bi bankari trebali kazneno odgovarati za svoje pogreške, stižu reakcije iz Europske unije.

Ministri financija raspravljaju o pravilima na temelju kojih će odlučivati ​​da li će ubuduće banke s financijskim problemima biti zatvarane ili spašavane.

Svi ministri su na okupu u Luksemburgu, u pokušaju rješavanja jednog od najtežih pitanja koje je proizašlo iz europske bankarske krize – što uraditi s posrnulim bankama kako se ne bi stvarala panika i opterećavali porezni obveznici.

Blizu dogovora

“Blizu smo dogovora, znamo parametre, definirali smo probleme u debati. Mislim da se svi problemi odnose na fleksibilnost zemalja članica. Ne vidim ništa što se ne može riješiti. Postoji volja za rješenjem i nema veće opozicije”, govori Pierre Moscovici, francuski ministar financija.

Količina fleksibilnosti će, prema mišljenju irskog ministra, biti glavna tema današnjeg sastanka.

“Mislim da je pitanje fleksibilnosti to da jedne zemlje žele više državne fleksibilnosti, dok se druge zalažu za centralizirani sustav za cijelu Uniju. To će danas biti glava točka neslaganja”, kaže Michael Noonan.

Za isto se zalaže i Švedska, čiji ministar tvrdi da su identična pravila za sve zemlje “opasna” stvar.

“Smatram da je vrlo bitno da imamo rješenje koje odgovara cijeloj Europi, ali zemlje članice eurozone pokušavaju progurati rješenje koje je opasno za nas ostale. Mislim da je to nezadovoljavajuće”, govori Anders Borg.

Osim fleksibilnosti, danska ministrica financija naglašava bitnost transparentnosti, naročito u pravilima kojim se štediše banke i njezini dioničari primoravaju da trpe gubitke banke, što je poznatije kao “bail in” procedura.

“Naravno da je fleksibilnost neophodna, ali u isto vrijeme, vrlo je bitna i transparentnost kako bi se točno znalo što će se dogoditi u slučaju da neka banka upadne u probleme. Naš stav je da bi” bail in “procedure trebalo svesti na minimum, inače će dioničari i štediše nestati za nekoliko godina “, smatra Margrethe Vestager.

Iako ministri nemaju rok za postizanje dogovora, njegovo nepostizanje bi ugrozilo povjerenje da europski političari mogu riješiti financijske probleme.

Poštena prilika

Također, to bi obeshrabrilo banke da povećaju kreditiranje, što bi povećalo ekonomsku stagnaciju.

Olli Rehn, europski povjerenik za monetarna pitanja, kaže: “Imamo poštenu priliku da završimo posao i bilo bi vrlo bitno održati elan u vezi s bankarskom unijom. Danas je ljetni solisticij, tako da imamo dosta vremena da postignemo dogovor do večeras.”

Nacrt novog zakona predlaže da u slučaju propadanja banke, dioničari budu ti koji će banku spašavati, zatim vlasnici obveznica, a nakon njih štediše s depozitima većim od 100 tisuća eura.

Sličan metod koji je primijenjen u slučaju nedavne ciparske krize. Ovo pravilo moglo bi biti dodatno pooštreno za banke u eurozoni, koje su do sada pomoć dobivale iz fondova za spas poput ESM-a ili EFSF-a.

Izvor: Al Jazeera