Published On: Pet, lis 18th, 2019

Što stoji iza Dodikovih izjava o Herceg-Bosni i trećem entitetu?

U jednoj od najnovijih izjava Dodik je kazao kako bi BiH danas bila puno funkcionalnija da se još ranije uredilo da funkcionira kao trodržavna zajednica, odnosno, Republika Srpska, Herceg-Bosna i dio BiH koji bi, kako Dodik navodi, kontrolirali Bošnjaci.

“Mi smo za to da se uvidi da BiH ne može funkcionirati, što je jedino realno. Treba se omogućiti da Hrvati imaju svoj entitet ili državu koja će se zvati Herceg-Bosna. Srpska treba imati status da slobodno odlučuje kuda će se kretati, a Bošnjaci bi se mogli organizirati u preostalom dijelu koji kontroliraju. To mogu nazvati Bosnom i pokušati se koncentrirati oko pomoći muslimanskih zemalja jer bi danas, možda, bili daleko uspješniji”, naveo je, među ostalim, Dodik.

‘Sarajevska čaršija pomirila Hrvate i Srbe’

Predsjednik HSS-a u BiH Mario Karamatić kaže za Direktno kako je “sarajevska čaršija” uspjela u onomu što nitko nije mogao zamisliti, a to je, kako navodi, pomirenje Hrvata i Srba.

“Još će puno vode proteći Savom, Koranom i Dravom dok pojedinci u Republici Hrvatskoj shvate zbog čega i kako je politika ‘sarajevske čaršije’ uspjela ono što nitko nije uspio već stoljećima, napraviti od bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba bez obzira na nedavni krvavi rat, političke saveznike. Taj savez nije nastao zbog neke velike ljubavi nego za ljutu nevolju. Danas su bh. Hrvati i Srbi bez ikakve dileme predziđe kršćanstva, prva i posljednja crta obrane od revitalizacije Osmanskog carstva i uspostave radikalne islamske države u srcu Europe”, rekao nam je Karamatić.

Svoj stav on obrazlaže i nedavnom potporom Bakira Izetbegovića Recepu Tayyipu Erdoganu kada je kao jedini europski dužnosnik podržao tursku akciju u Siriji.

“Da je tomu tako zorno svjedoči i to što je, nasuprot stava cijele Europe i zapadnoga svijeta gospodin Izetbegović podržao Erdogana u vezi najnovijih ratnih zbivanja u Siriji, jedini od svih europskih dužnosnika. Onoga dana kada u prvom redu političari u Hrvatskoj ovo budu razumjeli, a nakon toga i političari u EU prestat će bilo kakva potreba za hrvatsko-srpskom suradnjom u BiH i konačno će se tada i bh. Hrvati i Srbi moći početi baviti temama u stilu ‘tko je koga više istrijebio u Drugom svjetskom ratu’, a do tada, imamo istu ili sličnu zadaću, spriječiti da naša djeca žive u kalifatu po šerijatskim zakonima”, ocijenio je Karamatić.

Hrvati trebaju Dodiku

Komentirajući za Direktno najnovije izjave Milorada Dodika, Jurica Gudelj s portala Dnevnik.ba govori kako Srbima treba potpora Hrvata u secesionističkim težnjama.

“Dodik ima jasnu agendu koja se ogleda u njegovoj nebrojeno puta ponovljenoj rečenici kako je BiH prolazna, a RS trajna kategorija i u tom svijetlu vidim i njegove najnovije izjave o tomu kako je potrebno organizirati entitet s hrvatskom većinom u BiH. Naime, Dodiku je potrebno da mu se Hrvati pridruže u secesionističkim težnjama kako bi lakše došlo do mogućeg osamostaljenja RS. No, to nije hrvatski interes i Hrvati trebaju biti vrlo oprezni oko savezništva s Dodikom. Hrvatski je interes funkcionalna BiH koja će biti uređena na federalističkim i konsocijacijskim principima. Hrvati u BiH se bore za izgradnju države u kojoj će za sve konstitutivne narode kao i ostale građane vrijediti jednaka pravila, što danas nije slučaj. Danas su Hrvati u BiH bliži srpskoj politici samo iz razloga jer bošnjačka unitaristička politika čini doslovno sve što može da Hrvate politički obespravi. U takvim okolnostima je logično da se Hrvati povezuju s Dodikom, ali se ne smije zaboraviti da u RS-u Hrvata ima vrlo malo i da na tom prostoru ne predstavljaju nikakav politički faktor”, smatra Gudelj.

On dodaje i da bošnjački unitarizam trenutno snažnije udara Hrvate.

“Danas Hrvati u BiH stoje zapravo između dva politička ekstrema. S jedne strane je srpski separatizam, dok je s druge bošnjački unitarizam. Hrvatima ne odgovara ni jedna ni druga politika, no bošnjački unitarizam trenutno snažnije pogađa Hrvate jer većina Hrvata i Bošnjaka stanuje u Federaciji BiH”, govori Gudelj dodajući kako je Hrvatima najbolje boriti se za federaliziranu BiH s obzirom na to da takav koncept podržava i Europska unija.

“Ipak, čini se kako će i jedan i drugi ekstrem nastaviti jačati, što dalje potkopava političku poziciju Hrvata. Stoga je moguće da uslijed daljnjeg srpsko-bošnjačkog razvaljivanja države BiH oživljavanje Herceg Bosne bude jedina preostala opcija za Hrvate. U međuvremenu, Hrvati se bore za federalizaciju BiH, što je u skladu s rezolucijama Europskog parlamenta”, ocijenio je glavni urednik portala Dnevnik.ba.

Političko preklapanje interesa

Zoran Krešić iz Večernjeg lista podsjeća za Direktno kako je Dodik u više navrata pomogao Hrvatima kako ne bi bili potpuno izbačeni iz vlasti.

“Najprije je važno reći kako srpska politika u BiH oko ovoga pitanja nije jedinstvena. Stranke koje predvodi SDS, kojega je osnovao Radovan Karadžić, je za snažniju suradnju s Bošnjacima, dok pak vladajući SNSD Milorada Dodika, kojega podupire niz drugih manjih stranaka, zagovara snažnije vezivanje s politikama Hrvata. Dodik je u najmanje tri navrata spasio Hrvate da ih brojniji Bošnjaci posve ne izbace iz vlasti. Najprije 2010. godine je Dodik ‘kriv’ što je na kraju Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a postao predsjedatelj Vijeća ministara BiH kao stranke za koju je glasovao najveći broj Hrvata. Bošnjačke stranke pokušale su progurati izmjene Izbornog zakona kroz državni, ali i federalni Parlament kojim bi Hrvate posve izgurali iz vlasti. U oba navrata ključnu prevagu protiv velikobošnjačkih planova bili su dužnosnici Dodikova SNSD-a”, govori nam Krešić.

Novinar Večernjeg lista uspoređuje i odnos bošnjačke politike prema Hrvatima s onim što bi htjeli provesti i kad su u pitanju Srbi.

“Dio Dodikove i politike Hrvata u BiH apsolutno se preklapaju, a to je protivljenje pokušaju apsolutne dominacije Bošnjaka i isključivanju ova dva naroda iz vlasti. Slučaj Željka Komšića, novovjekovnog Sejde Bajramovića, koji je nametnut voljom bošnjačke politike Hrvatima, pokušava političko Sarajevo koje predvodi SDA Bakira Izetbegovića ozakoniti i kod Srba kroz nasilno održavanje odlazećeg saziva Vijeća ministara u kojemu je SDS iako je SNSD apsolutni pobjednik na izborima održanim u listopadu 2018. godine”, podsjeća Krešić.

On dodaje i da bi BiH ustrojena s tri entiteta ‘prodisala’.

“U tome kontekstu treba razumjeti i potporu Milorada Dodika trećem hrvatskom entitetu. Ukoliko bi se taj entitet ustrojio, onda bi i Dodik jednostavnije branio interese Republike Srpske. Apsolutno sam uvjeren da bi s postojanjem hrvatskog entiteta, BiH funkcionirala posve normalnije, jer bi se uspostavio balans između tri strane. Sadašnje stanje u kojemu bošnjačka politička elita smatra da može upravljati BiH kao većinski vlasnik u dioničkom društvu jer je popis 2013. pokazao da ih je neznatno iznad 50 posto je posve pogrešna”, kazao je Krešić.

Inače, sarajevske političke stranke i mediji smješteni u glavnom bh. gradu često problematiziraju dobar odnos Milorada Dodika i Dragana Čovića (HDZ BiH) vežući ih za nekakvu famoznu beogradsku vezu koja je u ovdašnjim urbanim legendama postojana još od vremena bivše države. Ipak, čini se kako je temelj ovog odnosa isključivo interesno vezan jer su, da parafraziramo jednu staru poslovicu, dva lidera pametnija od jednog.

direktno.hr