Published On: Uto, stu 21st, 2017

ŠTO JE KOME DEJTON: “Za Srbe je međunarodno stečeno pravo, za Hrvate i Bošnjake međunarodno stečena nepravda”

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić istaknuo je da je Daytonski mirovni sporazum simbol i jamstvo mira u poslijeratnoj BiH i da ne treba zaboraviti da je njegova osnovna vrijednost to što je njime prekinut rat, ali i stvorena osnova za očuvanje Srpske.

“Daytonski mirovni sporazum, koji BiH vidi isključivo kao zemlju s dva entiteta, propisao je jedini mogući način za funkcioniranje BiH. Daytonom je osigurana i čvrsta pozicija Republike Srpske i zato je sasvim logično što Srpska slavi mir i obilježava ovaj dan kao praznik”, rekao je Ivanić Srni.

Politika Srpske jasna Podsjetio je kako je Daytonski mirovni sporazum dokument o čijem sadržaju su se dogovorili svi narodi. Predsjedatelj Kluba zastupnika SNSD-a u zastupničkom domu parlamenta BiH Staša Košarac rekao je da je Republika Srpska Daytonskim sporazumom verificirala svoj status, jer je u taj dokument unijela svoju teritoriju, institucije, stanovništvo i svaki drugi integritet, te da je potrebno Dayton prevoditi i tumačiti kako piše, a ne onako kako misle neki međunarodni dužnosnici.

Košarac je rekao Srni da je politika institucija Republike Srpske sasvim jasna – Srpska mora da insistira na njegovoj doslovnoj primjeni. “Postoji veliki broj institucija na nivou BiH koje nisu proizvod Daytonskog sporazuma, nego njegovog različitog tumačenja, a te institucije ili agencije puno koštaju građane Republike Srpske”, naveo je Košarac, upitavši zašto bi građani Republike Srpske plaćali institucije koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje su mimo i protiv interesa Srpske.

Posljedice Daytona “Jedna od ključnih posljedica pogrešnog tumačenja Daytonskog sporazuma i intervencionizma visokog predstavnika jeste pravosuđe u BiH, posebno Sud i Tužiteljstvo BiH, koji su primjer kako ne treba raditi. Nakon donošenja takvih neustavnih zakona nastupila je nova zloupotreba bošnjačke komponente kroz angažiranje kadra u pravosudnim institucijama koji donose veoma štetne i neutemeljene odluke protiv interesa srpskog naroda”, ukazao je Košarac. Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović poručio je da Daytonski mirovni sporazum treba čuvati i njegovati, te da bi svaki novi sporazum bio lošiji od postojećeg.

Rekao je kako je očigledno da sporazum, kao akt, nije u krizi, već da su u krizi izvannastavne odredbe sporazuma koje je prisilno nametnuo visoki predstavnik svojim odlukama, kao i neka akta i institucije doneseni i ustanovljeni preglasavanjem u legalnim institucijama BiH. Komentirajući nedavno pronalaženje primjerka Daytonskog sporazuma, Kuzmanović je rekao da se time neće ništa promijeniti jer original postoji i u Daytonu i u Parizu, ali da je ovo dokaz nezrelosti i neozbiljnosti institucija BiH, ali i dokaz da sporazum nije istinski prihvaćen.

Predsjednik NDP-a Dragan Čavić izjavio je da je Daytonski mirovni sporazum donio Srbima, kao konstitutivnom narodu, državnost i suverenitet u BiH, te dao mogućnost razvoja i da slobodno grade svoju budućnost. Nema uvjeta za Dayton 2 “Republika Srpska i dalje postoji, iako su mnogi koji su u Daytonu sudjelovali mislili da će Daytonski mirovni sporazum biti kratkog daha i karaktera”, rekao je Čavić Srni i dodao kako, bez obzira što su prošle 22 godine, kod političkih predstavnika Srba, Bošnjaka i Hrvata postoji različito poimanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

“Za Srbe je Daytonski mirovni sporazum međunarodno stečeno pravo, a za Hrvate i Bošnjake međunarodno stečena nepravda”, rekao je Čavić dodavši kako se u političkom stavu Hrvata i Bošnjaka ništa nije promijenilo, kao ni kod srpskih političkih aktera kada je riječ o ovom sporazumu i njegovim temeljnim vrijednostima.

Čavić smatra da bi bili sretni politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka kada bi bio donesen “Dayton dva”, ali da za to ne postoje uvjeti. “Ne vjerujem da je ‘Dayton dva’ opcija koja se može vidjeti u neko skorije vrijeme usprkos tome što na tome posebno insistira vlast u Hrvatskoj. Iako je Hrvatska članica EU, takvo mišljenje ne dijele ostale članice”, zaključio je Čavić.