Published On: Pon, ruj 4th, 2017

Što je hidrogenska bomba i koju štetu može nanijeti?

Iako Sjeverna Koreja već godinama obavlja testiranja nuklearnog oružja, ono najnovije je otkrilo pravu opasnost koja dolazi iz činjenice da poremećeni diktator u svađi s cijelim svijetom ima hidrogensku bombu koja se može postaviti na interkontinentalne balističke rakete i tako ugroziti ne samo sigurnost svojih susjeda, već cijelog svijeta. To je svakako oružje koje Sjevernu Koreju čini još opasnijom, zaključak je svjetskih analitičara koji su za CNN objasnili što je zapravo hidrogenska bomba i koju štetu može nanijeti.

H bomba koja znači smrt

Vodikova ili hidrogenska bomba je termonuklearno oružje čija eksplozivna snaga počiva na energiji koja se oslobađa fuzijom nekih lakih atomskih jezgri, kao što su izotopi vodika i litija. Naziv “termonuklearno” dolazi od toga da je za fuziju lakih jezgra potrebna vrlo visoka temperatura.

Američki je predsjednik Truman 31. siječnja 1950. naredio američkoj komisiji da konstruira termonuklearnu bombu, koja se često naziva H-bombom. Dana 1. studenog 1952. Sjedinjene Američke Države su izvršile prvu termonuklearnu eksploziju. Prvog ožujka 1954. Amerikanci su kod otočja Bikini izvršili eksploziju koja je po jačini bila ekvivalentna 15 milijuna tona eksploziva trinitrotoluena (TNT), dok je snaga obične atomske bombe ravna snazi koju razvija 10 do 50 tisuća tona TNT-a.

Poznato je da nuklearno oružje pored razornog uključuje i toplinsko djelovanje, te početno (trenutno) i zaostalo ili naknadno (rezidualno) nuklearno zračenje. Najveći dio radioaktivnosti prouzrokovane nuklearnom eksplozijom dolazi iz same bombe. Budući da su produkti fuzije lakih atomskih jezgri uglavnom neradioaktivni izotopi, radioaktivno bi djelovanje termonuklearne bombe trebalo biti uglavnom slabo. Zbog toga se takve bombe nazivaju i “čistim” bombama.

I do tisuću puta jača od one bačene na Hirošimu ili Nagasaki

Hidrogenska bomba, koja se još naziva termonuklearna i superbomba’, prema procjeni stručnjaka može biti i do tisuću puta snažnija nego atomske bombe koje su tijekom Drugog svjetskog rata bačene na Hirošimu i Nagasaki.

Najvažnija razlika između bombe koju nazivamo atomskom i one koju zovemo hidrogenskom je to što se kod atomske koristi nuklearna fisija, dok je kod hidrogenske na snazi fuzija. Najsnažnija hidrogenska bomba ikad korištena je Car bomba, a rekordna je po količini oslobođene energije pri eksploziji – od nevjerojatnih 50 megatona TNT-a.

Njeno kodno ime je bilo “Ivan”, a to je najjače nuklearno oružje ikad detonirano. Projektirana je kao fisijsko-fuzijsko-fisijska bomba snage ekvivalentne eksploziji 100 megatona TNT-a, no zbog prevelikog rizika od zračenja i širenja radioaktivnih čestica atmosferom, izvedena je kao fisijsko-fuzijska bomba dvostruko manje snage (50 Mt TNT-a). Izgrađene su dvije bombe, jedna prava i jedna kopija, a testirana je 30. listopada 1961. godine na otočju Novaja Zemlja. Nikada nije ušla u vojnu službu i bila je samo demonstracija sovjetske moći i tehnologije u to vrijeme.

Snage oko 6000 puta jača nego bomba bačena na Hirošimu, eksplozija je bila toliko jaka, da je digla gljivu-oblak visine 64 kilometra. U trenutku detonacije nastala je vatrena kugla širine 8 kilometara. Sve zgrade, kuće, građevine i stabla u krugu od 55 kilometara su jednostavno sravnjene sa zemljom i uništene do neprepoznatljivosti. U krugu stotinama kilometara, drvene kuće su spaljene, betonske ostale bez pola zidova i svih vrata, prozora i krovova. Vrućina eksplozije je mogla prouzrokovati opekline trećeg stupnja u krugu od 300 kilometara. Udar se osjetio u krugu od 700 kilometara, stakla prozora su popucala u krugu od 900 kilometara. Atmosfersko fokusiranje je čak prouzrokovalo neke slomljene prozore u Finskoj i Norveškoj, iako su udaljene više od 1000 kilometara od mjesta detonacije. Bomba je prouzrokovala potres 5,5 po Richteru. Udarni valovi su obišli zemlju 3 puta.