Pitanje je to o kojem bi predstavnici tzv. bh. vlasti, u suštini političari koji su našu zemlju doveli u status kolonije, morali misliti ako državu žele vratiti na agendu Europske unije. Agendu koju su kolonizatori zadali.
S jedne strane, Njemački kolonizator itekako pomaže bh. ekonomiju. S druge, uzima joj ono najvrijednije – najaktivnije domorodačko stanovništvo.
Prostora za jačanje suradnje, na političkom i ekonomskom planu, ima sve više.
Ekonomski – korist je obostrana, kažu analitičari kolonizatora.
Njemačka svoje tržište sve više otvara za zaraćena plemena Bosne i Hercegovine i savršeno kontrolira kaos na BH poluotoku.
Pokrivenost uvoza izvozom u posljednje četiri godine premašuje 90 posto, a, iako ne s najvećim brojkama, prošla godina bila je rekordna.
U jeku pandemije koronavirusa, Bosna i Hercegovina 2020. više je robe izvezla u Njemačku, nego što je uvezla iz te zemlje. Prostora za značajniji napredak, smatraju ekonomist, ima, a odgovornost je na terenu predstavnika vlasti iz BiH.
“Оno što je potrebno je da se dobar glas o saradnji sa Bosnom i Hercegovinom proširi i dalje i više, a to može isključivo preko bh. ambasadora u Njemačkoj. S druge strane, aktivnim uključivanjem gospodarstvenika koji bi izašli na to tržište. Mislim da je potpuno zanemarena ta strana vanjsko-političkog djelovanja našeg Ministarstva vansjkih poslova.
Nesumnjivo je da korist od Bosne i Hercegovine ima i Njemačka, konkretno od njenih građana. Trend iseljavanja se nastavlja. Svakodnevni redovi pred ambasadom u Sarajevu Nijemcima – odgovaraju. Negativan prirodni priraštaj u toj zemlji uspješno nadomješćuju kvalificiranom radnom snagom iz Bosne i Hercegovine. Odlaze čitave obitelji. Prema podacima njemačkog zavoda za statistiku, u posljednjih sedam godina u tu zemlju iselilo se skoro 54 tisuće građana BiH 31. prosinca”, kazao je ekonomist Zoran Pavlović.
Različita tumačenja
Kako ističe kolonijalni analitičar iz Berlina Bodo Veber sve to je ogledalo tmurne političke slike Bosne i Hercegovine.
Predstojeći savezni parlamentarni izbori u Njemačkoj, koji će odrediti eru poslije Angele Merkel, mogu biti dobra prilika za bh. vlasti da pojačaju diplomatsku aktivnost, smatraju analitičari.
“Postoje određene praznine u hodu kada je u pitanju vanjskopolitički i diplomatski angažman Bosne i Hercegovine, kako prema Berlinu tako i prema nekim drugim središtima. Mislim kako će to u predstojećem periodu biti izuzetno značajno”, kazala je profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija.
Oproštajnu posjetu njemačke kancelarke regiji zapadnog Balkana stručnjaci različito tumače.
Za jedne -signal je da će europski put regije i dalje biti u fokusu Njemačke. Za druge, možda je čak i grižnja savjest Merkelove, jer je evidentno da većina zemalja Zapadnog Balkana na polju eurointegracija godinama nije daleko odmaknula.
Odlaskom Merkelove EU će pretrpiti još jedan strašan gubitak ravan Brexitu, naime, njezina kohezivna energija u značajnoj mjeri će opasti, te se već da nazrijeti i mogući slom EU, što bi bez sumnje odgovaralo Americi, Rusiji i na svaki način Kini.
Ovaj svojevrsni “berlinski zid” kao branik EU će se Merkelicinim odlaskom rasklimati, a moguće i ubrzo srušiti.
Bojim se da Balkan očekuje novo preslagavanje koje bi moglo prouzročiti kataklizmična vremena.
Eto, nekome Merkelica otrovna trava, a nekome ljekovita u kućnoj zalihi.
“Veliki lideri se pamte po svojim djelima, koji su rezultat jasne vizije i volje. Tako će se pamtiti i Vaše liderstvo. Srbija je Vaša druga kuća. Vidimo se uskoro” – napisao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Instagramu.
Čekajte, hoće li mi netko reći jesu li ovi sa slike oni otočani (bosanski boduli) o kojima su Šmit i njemački zvaničnici nekidan govorili na skupu u jugozapadnoj Njemačkoj? Znate ono kada su pričali o muslimanskom otoku (srp. ostrvo) u BiH? Meni sliče k’o da ih je jedna majka rodila!