Published On: Ned, stu 15th, 2020

Što ako republikanci ignoriraju rezultat i proglase Trumpa pobjednikom?

Deset dana od američkih predsjedničkih izbora i šest dana otkad su vodeći američki mediji, vodeći se rezultatima prebrojavanja glasova u ključnim saveznim državama, proglasili Joea Bidena pobjednikom i novoizabranim predsjednikom, aktualni predsjednik Donald Trump i dalje odbija priznati poraz.

“Otkad lamestream mediji odlučuju tko će naš idući predsjednik biti?”, glasi Trumpova objava od 8. studenog, a varijaciju iste ponovili su mnogi njegovi saveznici iz Republikanske stranke proteklih dana. Naravno, Trump nije osporavao medijsko proglašenje pobjednika kad je tražio da se pobjednik zna iste noći, što u tom trenutku mogu napraviti isključivo mediji. Nije osporavao ulogu medija ni kad su njega proglasili pobjednikom, puno prije službenog rezultata, na izborima 2016. Nije ga osporavala ni njegova protukandidatkinja Hillary Clinton, koja je održala tradicionalni govor s priznanjem poraza 9. studenog 2016. – samo dan nakon izbora.

Kritike republikanaca da je Clinton prozivala Trumpa zbog ruskog miješanja u izbore u njegovu korist, što je kasnije i dokazano, prilično su neozbiljne, budući da ni Clinton ni Barack Obama nisu osporavali samu činjenicu da je Trump izabran kao novi predsjednik SAD-a. Nitko nije tvrdio da Trump ne bi trebao biti inauguriran 20. siječnja 2017.

“Demokracija funkcionira samo kad gubitnici priznaju da su izgubili”

Trump, s druge strane, sada nastavlja svoju kampanju osporavanja legitimiteta izbora koju je počeo mjesecima prije izbornog dana, tvrdeći da može izgubiti samo ako oporbeni demokrati ukradu izbore preko glasanja poštom.

“Dobio sam ove izbore uz veliku razliku”, napisao je Trump isti dan kad je potvrđeno da je Biden pobjednik, ponavljajući laž koju je prvi put iznio već u izbornoj noći.

“Imat ćemo mirnu tranziciju na drugu Trumpovu administraciju”, kazao je pak njegov državni tajnik Mike Pompeo, potpuno negirajući stvarnost u kojoj je Biden pobijedio njegovog šefa s ogromnom razlikom, kako u apsolutnim razmjerima (više od 5 milijuna glasova razlike), tako i u elektorskim glasovima po državama.

Demokracija funkcionira samo kad gubitnici priznaju da su izgubili, upozorio je u kolumni za Washington Post Henry Farell, profesor na Johns Hopkins School of Advanced International Studies. Sukladno tome, demokracija u kojoj stranka koja izgubi izbore odbije sići s vlasti više nije demokracija.

Može li se tako nešto dogoditi u SAD-u, najvažnijoj i najstarijoj kontinuiranoj liberalnoj demokraciji na svijetu? Iako stručnjaci godinama upozoravaju na Trumpovo neumorno potkopavanje institucija i njegove neporecive autoritarne impulse, iako upozoravaju na eroziju demokracije koja je počela i mnogo prije nego se Trump spustio zlatnožutim pokretnim stubama i objavio svoju kandidaturu, scenarij u kojem Amerika prestaje biti demokracija i dalje se čini kao znanstvena fantastika.

Da Trump pokušava ili bi mogao pokušati izvesti svojevrsni puč, ovih dana upozoravaju novinari GuardianaVoxaWashington Posta i Foreign Policyja, među ostalima. Američki povjesničar i autor knjige “O tiraniji: Dvadeset lekcija 20. stoljeća”, Timothy Snyder, poslao je u nizu objava na Twitteru ovog tjedna isto dramatično upozorenje.

Povjesničar Timothy Snyder: Ono što Donald Trump pokušava ima ime – državni udar

“Donald Trump je sve vrijeme govorio da će ignorirati rezultat glasanja. Ono što Donald Trump pokušava ima ime – državni udar. Koliko god se činio slabo organiziran, nije izvjesno da neće uspjeti. Mora se postići da ne uspije. Državni udari su poraženi brzo ili nikako. Dok se događaju, od nas se očekuje da gledamo na drugu stranu, što mnogi od nas rade. Kad su gotovi, nemoćni smo. Ideja o američkoj jedinstvenosti sprječava nas da vidimo osnovne istine. Bidenovi glasači su u krivu ako vide dolazak Bidenove administracije na vlast kao neizbježan. Preuzmite odgovornost, demokrati. U autoritarnoj situaciji, izbori su samo prva runda. Ne dobivate tako što dobijete prvu rundu”, napisao je, među ostalim, Snyder.

Podsjetimo, Trump nije proteklih dana tražio samo da se regularnost izbornog procesa u ključnim saveznim državama provjeri te da se, kako on i njegovi saveznici ponavljaju poput mantre “broje svi legalni glasovi”. Predsjednik SAD-a ustvari je tražio da se odbace svi glasovi pristigli poštom nakon zatvaranja birališta ili nakon ponoći izbornog dana, što je demokrat i bivši profesor ustavnog prava Jamie Raskin posprdno opisao kao imaginarno “pravilo Pepeljuge”.

“Glasovi se broje na dan izbora. Tako da se mi borimo za to da američki narod zna ranije, a ne kasnije…U Pennsylvaniji su produljili rok dolaska (listića) tri dana nakon (izbornog dana), a zakonodavna vlast određuje vrijeme, način i mjesto na kojem se izbori odvijaju. I mi vjerujemo da ako odemo na Vrhovni sud s ovime… ako ta tri dana budu bitna, mi vjerujemo da ćemo pobijediti na Vrhovnom sudu”, rekla je i Trumpova glasnogovornica Kayleigh McEnany.

Glasovi pristigli poštom nakon izbornog dana legalni su u pola SAD-a

No teza da glasovi koji pristignu poštom nakon izbornog dana nisu važeći naprosto nije točna. U polovici američkih saveznih država takvi su glasovi potpuno legalni, uključujući neke od države “bojišnica” koje su odlučivale ove izbore (Nevada, Sjeverna Karolina (koja je na kraju otišla Trumpu) i Pennsylvania), nakon odluke Vrhovnog suda te države da se, zbog pandemije i sumnjivih zastoja s poštom pod upravom Trumpovog lojalista Louisa DeJoyja, dozvoli rok od tri dana nakon izbora. Vrhovni sud SAD-a tu odluku nije srušio, budući da su suci bili podijeljeni (4-4).

Jednako je netočna i teza u koju je Trump uvjerio dio svojih pristaša koji su izašli prosvjedovati pred centre za brojanje glasova – da je nemoguće provjeriti je li glasački listić poslan poštom legitiman ili ne. U izborni proces su u tu svrhu uključeni kontrolni mehanizmi poput provjere potpisa glasača, adrese s koje je listić poslan i datuma na koji je poslan.

Što se optužbi za izbornu prevaru tiče, unatoč pravoj poplavi glasina, bombastičnih teorija zavjere, pa i nizu ovjerenih pismenih svjedočanstava republikanskih promatrača koji tvrde da su uočili nepravilnosti, Trumpov stožer zasad nije imao previše uspjeha u dokazivanju nepravilnosti.

Privatno, i Trumpovi najbliži suradnici kao što su njegov šef kabineta Mark Meadows, čelnica Republikanskog nacionalnog odbora Ronna McDaniel i savjetnik u izbornom stožeru Corey Lewandowski priznaju da tužbe nemaju previše šansi za uspjeh ako u međuvremenu ne isplivaju čvršći dokazi, prenosi Washington Post.

Znakovito je da su izborni dužnosnici u gotovo svim saveznim državama iz obaju glavnih američkih stranaka potvrdili za New York Times kako nema dokaza izborne prevare ili drugih neregularnosti koje bi igrale ulogu u rezultatu ovih predsjedničkih izbora, unatoč upornim tvrdnjama Trumpa i njegovih saveznika da je Bidenova pobjeda rezultat izborne krađe. Pravni eksperti također ocjenjuju da su tužbe bez temelja, ali i da, čak i da uspiju na sudu, ne bi uspjele preokrenuti golemu prednost od sedamdesetak elektorskih glasova koju Biden trenutno ima.

 

Trumpove tužbe nemaju pravnog temelja, smatraju eksperti

Što se tiče nove tužbe koju su podnijeli ovaj ponedjeljak u Pennsylvaniji, prema kojoj su dopisni glasovi nevažeći jer su se brojali na drugačiji način nego standardni glasovi, profesor prava sa Sveučilišta Teksas, Stephen Vladeck, smatra da je podnesena “neoprostivo prekasno” jer su te razlike bile poznate već mjesecima.

“Temeljna teorija na kojoj ona počiva – da postoji neko pravo da se svi glasački listići prebroje kroz potpuno istu proceduru – u praksi bi učinila nevažećim ne samo glasanje poštom u Pennsylvaniji, nego diljem zemlje. Još jednom, ona ne nudi konkretne dokaze ikakve nepravilnosti ili prevare oko toga kako je Pennsylvania brojala ove listiće. Ovo je samo providni pokušaj da se izbace legalni glasovi – ili da se, barem, zamuti voda dovoljno dugo da spriječi Pennsylvaniju da potvrdi svoj set elektora na vrijeme”, komentirao je profesor Vladeck za Guardian.

Kad je sudac Paul Diamond na ročištu prošli četvrtak u Pennsylvaniji pitao odvjetnika Trumpovog stožera Jeromea Marcusa o zabrani pristupa republikanskim promatračima u centru za brojanje glasova što je bio povod za tužbu, ovaj mu je priznao da je “bilo više od nula ljudi u sobi”, prenosi CNN.

“Oprostite, ali koji je onda vaš problem?” upitao ga je sudac, koji je nakon toga odbio njihov zahtjev da se zaustavi brojenje glasova.

Dobru ilustraciju trenutne situacije s Trumpovim tužbama nudi i transkript sa sudskog postupka o navodnoj izbornoj prevari u Pennsylvaniji.

“Tvrdite li da postoji ikakva prevara u vezi s ova 592 osporavana glasačka listića?” pita sudac republikanskog odvjetnika.

“Koliko ja znam, trenutno ne”, odgovara odvjetnik.

Ako je Trumpov cilj “sudski ostvariti pobjedu koju nije uspio ostvariti na biralištima”, kako je to sročila profesorica prava s američkog Sveučilišta Stetson, Ciara Torres-Spellicsy, u razgovoru za BBC, čini se da su mu šanse minimalne.

Teško da će mu u tome pomoći i Vrhovni sud, unatoč konzervativnoj većini od 6-3. Sud se ne želi izložiti ponovnim optužbama za političko miješanje u izbore, kao što je bio slučaj nakon izbora 2000. na kojima je zaustavio ponovno prebrojavanje glasova u Floridi i tako osigurao pobjedu Georgeu W. Bushu nad Alom Goreom. A u ovom slučaju bi intervencija morala biti daleko ekstremnija – morali bi poništiti stotine tisuća glasova za Bidena u dvije ili više saveznih država, za što nema presedana u američkoj povijesti.

No ako je Trumpu cilj, kao što su već profesor Raskin i mnogi drugi američki analitičari i eksperti upozorili, da odugovlači s procesom potvrde rezultata i baci dovoljnu sumnju u njega u dovoljnoj mjeri da na drugi način poništi Bidenovu pobjedu, onda je situacija bitno drukčija.

Republikanci bi teoretski mogli odabrati elektore koji će glasati za Trumpa

Sve su glasnije spekulacije da elektorski kolegij u nekim državama neće poštivati rezultate narodnog glasanja. Podsjetimo, u američkom izbornom sustavu pobjednik se odlučuje glasovima elektora, koji u pravilu glasaju prema rezultatu izbora u svojoj saveznoj država. Tako 55 elektora iz Kalifornije glasa za kandidata koji je odnio pobjedu u Kaliforniji, 38 elektora iz Teksasa glasa za pobjednika u Teksasa, 29 elektora iz Floride za pobjednika u Floridi, i tako dalje.

U saveznim državama u kojima su ured guvernera i Kongres u rukama suparničkih stranaka moglo bi se dogoditi da svaka strana verificira svoje elektore.

Takva je situacija u Pennsylvaniji, Michiganu, Wisconsinu, ključnim državama u kojima je pobjeda tijesno pripisana Bidenu. Sve imaju demokratske guvernere, ali Kongres s republikanskom većinom. U Arizoni, državi u kojoj je Biden također odnio pobjedu, republikanci drže i ured guvernera i Kongres, što znači da bi im još lakše bilo izvesti operaciju izbora “odmetnutih” elektora, tvrdeći da je rezultat izbora nelegitiman.

“Takav scenarij je iznimno nevjerojatan, ali zabrinjavajuće je da se o njemu uopće raspravlja”, kaže Barry Burden, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Wisconsin.

A popularni konzervativni radio-voditelj Mark Levin otvoreno je pozvao republikance u državama u kojima drže većinu u lokalnim Kongresima da izaberu elektore koji će glasati za Trumpa, čak i ako je u njihovoj državi većina građana glasala za Bidena.

“Podsjetnik republikanskim državnim zakonodavnim vlastima, vi imate posljednju riječ oko izbora vaših elektora, ne nikakav odbor elektora, državni tajnik, guverner ili čak sud. Vi imate posljednju riječ – članak 2 saveznog ustava. Dakle, spremite se izvršiti svoju ustavnu dužnost”, napisao Levin, svim velikim slovima, 5. studenog na Twitteru, u objavi koju je Twitter označio kao potencijalnu izbornu dezinformaciju.

Što ako se nađu suparničke grupe elektora za Trumpa i za Bidena?

Što onda ako se ovaj nevjerojatni scenarij ipak ostvari – ako guverneri u Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu odaberu jedan set elektora koji će glasati za Bidena, a državni Kongresi drugi set elektora koji će glasati za Trumpa? Naime, prema saveznom zakonu, parlamenti pojedinih država mogu odabrati elektore po svojoj volji ako te države “nisu uspjele odabrati” pobjednika. Republikanci ne bi imali pravnog temelja za takav argument, odnosno za tezu da su izbori “ukradeni” ili nevažeći, što znači da bi ovakav potez bio čisto iskazivanje političke moći, piše profesor prava sa Sveučilišta Kalifornija Richard Hasen za Atlantic. A takav bi manevar zasigurno izazvao masovne prosvjed.

Elektori se, po američkom Ustavu, trebaju sastati u glavnim gradovima svojih država 14. prosinca i glasati. U pravnom smislu, nije potpuno jasno što se događa ako se dvije suparničke grupe elektora taj dan pojave u navedenim državama. Takav scenarij izazvao bi ozbiljnu ustavnu krizu.

Izborni ekspert Edward Foley u svom je znanstvenom članku za Loyola University Chicago Law Journal istražio moguće ishode. Prema jednom tumačenju 12. amandmana američkog Ustava, predsjednik Senata bi bio taj koji bi odlučio koji su elektorski glasovi legitimni. Budući da je formalni predsjednik Senata potpredsjednik države, to bi značilo da bi Mike Pence odabrao republikanske elektore i osigurao pobjedu Trumpu.

Prema drugom tumačenju, pošto suparnički elektorski glasovi jednako vrijede, međusobno bi se poništili i ta država naprosto ne bi imala udjela u računanju pobjede. U tom je slučaju opet prilično neizvjesno tko bi na kraju bio izabran.

Prema trećem tumačenju, valjani elektori su isključivo oni koje potvrdi guverner, piše Guardian. To pak znači da bi u spomenutim državama elektorski glasovi ipak išli Bidenu.

A ako se Kongres ne bi mogao složiti oko načina na koji se određuju valjani elektori, demokrati bi vjerojatno tvrdili da vršitelj dužnosti predsjednika, prema Ustavu,automatski postaje predsjednik Zastupničkog doma Kongresa – konkretno, demokratkinja Nancy Pelosi. No republikanci bi opet mogli odbiti takav zahtjev i inaugurirati Trumpa kao novog-starog predsjednika, unatoč svemu. O svemu bi na kraju mogao odlučivati Vrhovni sud koji, kao što smo već rekli, ima konzervativnu većinu od 6-3.

“Ovo bi bio golo, antidemokratsko grabljenje moći kako bi se iskoristio državni parlament za zaobilaženje odluke glasača i ne vjerujem da će se to dogoditi”, smatra profesor Hasen. Pa ipak, republikanska većina u Kongresu u sve tri ključne države već je pokrenula parlamentarne istrage o navodnoj izbornoj prevari. A Trumpov stožer traži od suda da spriječi Pennsylvaniju i Michigan da potvrdi svoj rezultat.

Rezultat izbora je, prema saveznom zakonu, “uvjerljiv” ako je potvrđen do 8. prosinca. Ako Trumpove tužbe i drugi manevri nekako uspiju spriječiti potvrdu rezultata, koliko god da su izgledi za to mali, tada bi vrata zaista bila otvorena za otimanje elektorskih glasova u Trumpovu korist. A onda je, nažalost, sve moguće. No jedno je sigurno – tko god bi izašao kao pobjednik iz tog “scenarija iz noćne more”, kako su ga neki nazvali, američka demokracija bila bi sigurni gubitnik.