Published On: Pon, stu 16th, 2015

Stan u kojem je nastala "Pipi duga čarapa", otvoren za javnost

Stan švedske dječje spisateljice Astrid Lindgren, koja je stekla svjetsku slavu serijom romana o Pipi Dugoj Čarapi, bit će od sutra otvoren za javnost – ali ne i za djecu.
Kako prenosi AP, stan u Stockholmu u kom je nastala simpatična djevojčica riđih pletenica, ostao je netaknut od Lindgrenine smrti 2002. godine, a nasljednici su odlučili da ga kao muzej otvore za posjetitelje. “Ovdje su napisani vanvremenski klasici ”Pipi Duga Čarapa”, kao i bezbroj pisama i članaka”, kažu u Društvu Astrid Lindgren koje organizira posjete muzeju sa vodičem.
Posjete moraju biti unaprijed najavljene na web stranici društva, a samo 12 osoba će moći istovremeno obići stan-muzej.
Odlukom koja se kosi sa poznatom Lindgreninom ljubavlju i poštovanju prema djeci, društvo je zabranilo ulazak djeci mlađoj od 15 godina. Priča o Pipi nastala je 1941. , a objavljena je 1944. godine.
To je je bila prva knjiga Astrid Lindgren (1907-2002) koja nikada nije planirala postati spisateljica.
Romani o Pipi prevedeni su na 92 jezika, a prema njima je snimljeno više crtanih i igranih filmova.
Pipi je neobična, veoma otresita djevojčica. Posebno 1940-ih, kada su izdane knjige, mogla se smatrati kontroverznom: ona je najjača na svijetu, ima pjege na licu i njene riđe pletenice joj stoje ravno na glavi, neodgojena je i neustrašiva. Odrasla je bez roditelja i živi u kući zvanoj Vila Vilekula, zajedno sa točkastim konjem Malim Prijateljem i majmunom Gospodinom Nilsonom. Na adresi Dalagatan 46, u Stockholmu, Lidgren je provela veći dio svog života. Tu su rasla i njen djeca, Lase i Karin, od kojih je kasnije posudila ideje za mnoge knjige. Poznate knjige poput “Karlson s krova”, “Emil iz Leneberja” i “Braća Lavlje srce” morale su prvo da prođu oštru cenzuru djece Astrid Lindgren. Ove knjige i danas se čitaju širom svijeta, a Lindgern je 1985. u Srbiji dobila Povelju Zmajevih dječijih igara. Lindgren je prva autorica dječijih knjiga koja je dobila Nagradu za mir njemačkih knjižara (1978). Govor koji je održala povodom nagrade iskoristila je da se založi za odgajanje djece bez nasilja. Za prava djece zalagala se i u dubokoj starosti. Međutim, misli Lindgren nisu bile samo u svijetu dječijih knjiga, već je strastveno pratila i politiku, prenosi Deutsche Welle. U jesen 1939. počela je pisati dnevnik u kom je zapisala: “Šteta što nitko ne ubije ovog Hitlera”.
Njeni ratni dnevnici (1939-1945) nedavno su objavljeni pod naslovom “Čovječanstvo je izgubilo razum”.

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare