Tijekom 2018. godine napokon će se vidjeti što će biti s Bosnom i Hercegovinom. Nekoliko je mogućih rješenja sada već više od četvrt stoljeća duge političke krize koja bukti u BiH većim ili manjim intenzitetom.
Najpovoljnije i najlakše rješenje bh. gordijskog čvora bilo bi da se prihvati ono što je već dogovoreno u Daytonu, gdje je utvrđeno da je Bosna i Hercegovina država tri u svemu jednakopravna konstitutivna naroda.
To bi podrazumijevalo da se prihvati princip da su konstitutivni narodi svojevrsne izborne jedinice koje biraju svoje političke predstavnike, koji ih potom zastupaju u tijelima vlasti.
Na taj način bi svaki od konstitutivnih naroda mogao nagrađivati i kažnjavati one koji ne rade u njihovu interesu. Naravno, osnovni interes svakog stanovnika BiH, a time i svakog konstitutivnog naroda je da se država razvija, da postaje svakim danom bolje mjesto za život, da događaji iz 90.-ih ostaju iza nas i da sve više krenemo gledati ka budućnosti.
Ogromnoj većini stanovnika Bosne i Hercegovine danas je u interesu da sebi osiguraju egzistenciju u svojoj domovini i da nisu prisiljeni seliti na zapad u potrazi za korom kruha.
Onog časa kad narodi koji tvore BiH budu u stanju birati i smjenjivati svoje političke predstavnike, moći ćemo političare pozivati i na odgovornost za njihova (ne)djela, razgovarati o famoznim „životnim problemima“ i napokon uvidjeti da ovdje ima smisla živjeti.
Druga rješenja koja se naziru mnogo su zlosutnija. O njima se ne govori tako javno, ali puno toga nam ukazuje na to da se od BiH pokušava stvoriti unija dvaju unitarnih entiteta – jednog srpskog i jednog bošnjačkog. Kako su u toj priči Hrvati očiti višak, to onda podrazumijeva daljnje višegodišnje mrcvarenje kako bi se Hrvate dovelo do točke u kojoj bi im prestalo biti važno jesu li ili nisu konstitutivan narod u BiH.
Prvi korak realizacije tog plana je opstruiranje izmjena Izbornoga zakona BiH.
Danas je bjelodano da izmjene Izbornoga zakona BiH mogu ići samo u smjeru da se zajamči da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike. Na drugačije izmjene Izbornoga zakona Hrvati jednostavno ne mogu pristati jer bi to značilo svojevoljno odricanje od vlastite konstitutivnosti.
Upravo zbog toga će unitaristi biti protiv bilo kakvih izmjena Izbornoga zakona kako bi nakon izbora pravnim nasiljem napravili kakvu-takvu vlast po uzoru na platformašku Vladu FBiH. Ako uz to uspiju bošnjačkim glasovima ponovno izabrati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a sve blagoslovi i međunarodna zajednica, onda je jasno kakva će biti budućnost BiH.
Pred nama su, dakle, dva scenarija: ili će BiH postati uistinu država tri u svemu jednakopravna naroda, ili će postati unija dvaju građanskih entiteta – jednog bošnjačkog i jednog srpskog. Takva je država, pak, osuđena na raspad i bit će samo pitanje trenutka kad će se entiteti razdružiti.
U sljedećih nekoliko mjeseci dobit ćemo odgovore na navedena pitanja. Uskoro će postati jasno ima li Hrvatima mjesta u BiH.
Jurica Gudelj l dnevnik.ba
wpDiscuz