Published On: Mon, Dec 16th, 2013

Srbijanski proračunski deficit 1,6 milijardi eura, očekuje se rebalans

BEOGRAD – Državni proračun Srbije za 2014. u iznosu od 8,16 milijardi eura i značajnim deficitom od 1,6 milijardi eura neodrživ je i rebalans će biti neophodan već u prvoj polovici iduće godine, upozoravaju ekonomski stručnjaci.
Nakon što je prošlotjedna rasprava u srbijanskom parlamentu ishodila usvajanje proračuna u kojem će nedostajati oko 1,6 milijardi eura, što je 4,6 posto društvenog bruto-proizvoda (BDP), ekonomisti su uvjereni da je ta državna matematika neodrživa.

Prema analizama koje donose beogradski mediji, u proračunu za 2014. nešto više od polovice svih rashoda bit će utrošeno na plaće zaposlenika u javnom sektoru i na dotiranje mirovinskog fonda, mada i umirovljenici i zaposleni u javnim službama moraju računati da će im tijekom 2014. primanja realno biti niža nego dosad.

Država je odlučila da povećanje plaća i mirovina u narednoj godini bude ukupno 1,5 posto, pri čemu se, u najoptimističnijim predviđanjima, računa na inflaciju od oko 4,5 posto na godišnjoj razini.

Stručnjaci ukazuju da bi se proračun mogao naći u teškoćama zbog velikih obveza koje stoje pred državnom blagajnom. Među nepunih osam milijardi eura raznih kredita koje Srbija trenutno otplaćuje, istodobno je oko 1,8 milijardi eura duga koji se namiruje u ime javnih poduzeća – Srbijagasa, Željeznica, Srbija puteva, Galenike i Jat Airwaysa, što ne mijenja ni činjenica da je JAT “preustrojen” u novo poduzeće u kojem 49 posto vlasništva ima državna zračna kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata “Etihad”.

Ekonomisti ukazuju da problem u realiziranju proračuna može biti i činjenica što je on pravljen na temelju projektiranog gospodarskog rasta od bar jedan posto u 2014., a neizvjesno je hoće li rasta uopće i biti.

“Siguran sam da će već u prvoj polovici 2014. biti potreban rebalans proračuna. U narednoj godini gospodarstvo Srbije će stagnirati, a moguće je da zabilježi i blagi pad. Potrebno je izvršiti prijeko potrebne reforme i otkloniti slabosti gospodarstva”, tvrdi profesor Milojko Arsić.

Slično je i stajalište nekadašnje guvernerke Narodne banke Srbije Kori Udovički, koja još sugerira kako se „država treba uozbiljiti” i da “u ovim okolnostima nije dovoljna samo antikorupcijska borba”.

Profesor Dejan Šoškić smatra da, u uvjetima permanentnog rasta zaduživanja, država mora biti opreznija, jer se uvjeti i okolnosti u servisiranju javnog duga na međunarodnom tržištu mogu promijeniti.

Predloženi proračun na meti je kritike i bivšeg ministra financija i gospodarstva Mlađana Dinkića koji kaže da je “kratkog daha” i također predviđa rebalans. Dinkić ocjenjuje da proračun “ne predviđa razduživanje Srbije, već besmislena trošenja”.

Prema podacima NBS-a, vanjski dug Srbije je u trećem tromjesečju ove godine smanjen za 385,9 milijuna eura, i na kraju rujna iznosio je 25,7 milijardi eura.