Published On: Uto, kol 23rd, 2016

SRBI SE NAORUŽAVAJU PRAVNIM TUMAČENJIMA, RUSIJA IH STOJI: “Visoki predstavnik nema ovlašćenja da zabrani referendum”

Daytonski sporazum ne poznaje Vijeće za primjenu mira, u kome sjede moćne međunarodne organizacije i moćne zapadne države.

Vijeće može imati samo faktički, a ne pravni utjecaj.

Pravno gledano, taj organ ne može donijeti nikakve odluke. Ni visoki predstavnik nema ovlaštenje da zabrani referendum u Republici Srpskoj, niti da obara odluku Skupštine Srpskoj, tvrdi Slavka Kojić, odvjetnik, stručnjak za međunarodno-pravne akte i suradnik Fonda strateške kulture

Sjednica Vijeća za primjenu mira (PIK) u Bosni i Hercegovini na kojoj će biti razmatrana odluka Narodne skupštine Republike Srpske da se 25. rujna održi referendum o 9. siječnju kao Danu Republike, trebala je biti održana danas, ali je odgođena.

Nakon toga, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko odlučuje o daljnjim koracima, odnosno da li će, kako je ranije najavljivao, proglasiti ništavnom odluku Narodne skupštine Republike Srpske o održavanju referenduma.

Što je, zapravo, Vijeće za primjenu mira o kojem govori Inzko?

Slavka Kojić, odvjetnik, stručnjak za međunarodno-pravne akte i suradnik Fonda strateške kulture,  objašnjava da Dejtonski sporazum – ne poznaje ovo tijelo.

“Vijeće je osnovano neposredno poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, a članove Vijeća čine predstavnici 50 država i različitih međunarodnih organizacija i subjekata poput: Europske banke za obnovu i razvoj, Europske komisije, Međunarodnog odbora Crvenog križa, Međunarodni sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, MMF, NATO, Svjetska banka, Vijeće Europe i druge “, objašnjava sugovornica, dodajući da Vijeće ima i svoj upravni odbor, a njegovi članovi su predstavnici Francuske, Italije, Velike Britanije, Njemačke, SAD, Japana, Kanade, Rusije, kao i predstavnici Europske unije i Europske komisije, dok je na čelu upravnog odbora visoki predstavnik.

Bonska ovlaštenja (zaključci Vijeća za provedbu mira koje se sastalo u Bonnu prosinca 1997. godine), kaže ona, na koja se redovito poziva visoki predstavnik, u stvari ni ne postoje.

Niti takve ovlasti mogu postojati, jer Vijeće ne posjeduje ingerencije koje bi mu dale svojstvo vlastodavca u konkretnom slučaju. Zaključcima koje je donijelo spomenuto Vijeće, visokom predstavniku je, umjesto ovlasti, suštinski data otvorena podrška ( “pozdravljanja” i “pohvale”) ali i zeleno svjetlo i podrška političke prirode za poduzimanje određenih koraka.

“To tijelo koje je stvoreno u stvari nema nikakve nadležnosti prema Daytonskom sporazumu niti su odluke tog tijela obvezujuće u pravnom smislu.

Visoki predstavnik nema ovlasti da mijenja Ustav i donosi zakone, i to one koje nisu u skladu s Ustavom BiH.

Prema tome, bilo kakva odluka Vijeća za implementaciju ne može biti obvezujuća.

Ona niti ‘veže’ visokog predstavnika, niti visoki predstavnik opet ima ovlasti zabraniti provođenje referenduma u Republici Srpskoj “, objašnjava Kojićeva.

Ona podsjeća da je referendum instrument neposredne demokracije koji pripada europskom izbornom nasljeđu, pa prema tome ne vidi zašto bi “srpski narod u svom entitetu bio lišen mogućnosti koristiti referendum kao instrument neposredne demokracije i izrazi svoje mišljenje o određenom pravnom pitanju”.

U slučaju da Vijeće ili sam visoki predstavnik donesu odluku da ne treba održati referendum, odnosno da Valentin Inzko odluči poništi odluku Skupštine Republike Srpske o održavanju referenduma, Kojićeva kaže: “Faktički, tu su (u Vijeću) moćne međunarodne organizacije i moćne zapadne države …

Tu su svjetski centri moći, ali oni mogu imati samo faktički utjecaj. Pravno gledano, taj organ ne može donijeti nikakve odluke. Ni visoki predstavnik nema ovlaštenje da zabrani referendum niti da obara odluku Skupštine Srpskoj “, zaključuje ona.

Inače, Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH ranije je priopćio da je referendum protiv Daytonskog sporazuma i da “gura RS u izolaciju”.

Protiv referenduma o Danu RS oglasile su se i veleposlanstva SAD i Velike Britanije u BiH, ističući da bi održavanje referenduma bilo antidejtonski i antiustavni čin, dok je Veleposlanstvo Rusije podržalo održavanje referenduma.

“Pitanje održavanje referenduma je važno za cijelu Republiku Srpsku. Siguran sam da je odluka vlasti Srpske o održavanju referenduma bila zbog želje da stanovništvo dâ svoj stav o tome “, izjavio je ruski veleposlanik u BiH Petar Ivancov.

Najviši dužnosnici Srpske izišli su sa stavom  da neće odustati od referenduma o Danu RS, ističući da taj referendum nije ni antidejtonski ni antiustavan.

Inače, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je vrhovni tumač Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, zadužen da nadgleda civilno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i predstavlja međunarodnu zajednicu u Bosni i Hercegovini putem Ujedinjenih naroda.

Njegovo imenovanje predlaže Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, a imenovanje potvrđuje SB UN.

Pravni položaj visokog predstavnika reguliran je Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koji nosi naziv: “Sporazum o civilnom sprovođenju mirnog rješenja”.

U cilju što učinkovitije provedbe svega što je dogovoreno i prethodno ugrađeno u tekst Daytonskog sporazuma, strane-potpisnice su se suglasile da se odredi visoki predstavnik koji bi koordinirao sve aktivnosti vezane za realizaciju sporazuma.

Odredbe Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma ne sadrže termine iz kojih bi se moglo zaključiti da visoki predstavnik ima ovlaštenje donositi bilo kakve pravne akte koji bi stvarali obveze za Bosnu i Hercegovinu, entitete ili za njihove građane.

Republika Srpska se nikada nije suglasila da se njene nadležnosti u dijelu sudske vlasti prenesu na Bosnu i Hercegovinu.

Unatoč svemu, visoki predstavnik je donio odluku o uspostavi Suda Bosne i Hercegovine, uz naredbu da odluka stupa na snagu odmah i primjenjuje se dok Parlamentarna skupština BiH ne usvoji zakon iste sadržine, “bez izmjena i dopuna i bez postavljanja uvjeta”.

Ruski Sputnjik  navodi da “protivustavno nametanje osnutka Suda BiH, odlukom visokog predstavnika, predstavlja akt uzurpiranja ustavotvorne vlasti, i pravno nasilje nad građanima Bosne i Hercegovine kojima Dejtonski sporazum jamči primjenu vladavine prava i poštivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda”.

Portal potom dodaje da je Inzko donošenjem ovakve odluke, “grubo prekršio Daytonski sporazum, nasilno promijenivši Ustav BiH, davši sebi za pravo da svojom odlukom uređuje pitanja i materiju koji se mogu urediti isključivo Ustavom BiH”.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe u svojoj rezoluciji iz 2007. godine konstatira da je “referendum instrument neposredne demokracije koji pripada europskom izbornom nasljeđu”.

Inače, iz Republike Srpske je više puta rečeno da, bez obzira na to kakvu odluku donese visoki predstavnik o najavljenom referendumu o Danu Srpskoj, ta odluka neće biti objavljena u Službenom glasniku, te tako neće imati nikakvu pravnu težinu.

Leave a comment

XHTML: You can use these html tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>