Desetljećima su znanstvenici vjerovali da su halucinogena sredstva igrala ulogu u spiljskoj umjetnosti te da su inspirirala mnoge upečatljive crteže na stijenama i spiljama na svih šest kontinenata na kojima su ljudi živjeli.
Otkriće u kalifornijskoj spilji sugerira da su ljudi kombinirali opojna sredstva i umjetnost prije gotovo 500 godina, prenosi Business insider.
Desetljećima su znanstvenici vjerovali da su halucinogena sredstva igrala ulogu u spiljskoj umjetnosti te da su inspirirala mnoge upečatljive crteže na stijenama i spiljama na svih šest kontinenata na kojima su ljudi živjeli.
Prema novoj studiji može se raditi i o obrnutom slučaju – slike u spiljama mogle su funkcionirati kao pomoćno vizualno sredstvo u halucinacijama izazvanim opojnim sredstvima.
U studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences opisuje se spilja u južnoj Kaliforniji između Santa Barbare i Bakersfielda, unutar teritorija domorodačkog naroda Chumash poznata kao spilja papirnate vjetrenjače zbog crteža na svodu u obliku dječje papirnate vjetrenjače.
Crtež nalikuje biljci iz reda kužnjaka koja konzumirana ima intenzivni psihoaktivni učinak.
Voditelj istraživanja David Robinson proučava spilju od 2007. i tijekom godina njegov je tim pronašao i analizirao prožvakane dijelove kužnjaka koji su bili ugurani u pukotine stijena i prije 490 godina.
Njihova je analiza pokazala da su ljudi koristili spilju između 1530. i 1890. i vjerojatno u tom razdoblju tu žvakali kužnjak, javlja Hina.
Zbog toga otkrića spilja je prvi poznati lokalitet koji povezuje dokaze korištenja halucinogenih tvari i spiljskog slikarstva.
Domorodačko stanovništvo koristi kužnjak stoljećima i nekad se biljka prerađivala u napitak kojim se obilježavalo sazrijevanje, a pripadnici naroda koristili su ga prije ‘potrage’ za dušama.
Slika u spilji prikazuje kužnjak i larvu moljca koji ga oprašuje.
Znanstvenici vjeruju da su pripadnici plemena Chumash biljku naslikali trijezni i crtež im je trebao poslužiti kao “vizualni katalizator zajedničkih iskustava” ili kao oznaka mjesta na kojemu se uživa kužnjak.
Novo istraživanje također dovodi u pitanje mitove o usamljenim šamanima, ideju da su ljudi u samoći uživali u opojnim drogama.
Gustoća i broj ostataka droga te mnogo alata pronađenih u spilji sugeriraju da su mnogi pripadnici plemena Chumash koristili taj prostor.
“To je zajednički prostor”, kazao je Robinson, voditelj arheologije na engleskom sveučilištu University of Central Lancashire.
Američke vlasti u 20. stoljeću pokušavale su iskorijeniti plemenske rituale s opojnim drogama sve do zakona o vjerskim slobodama Indijanaca donesenom za mandata predsjednika Jimmyja Cartera 1978. koji je zaštitio takve običaje.
No današnji pripadnici plemena Chumash više ne konzumiraju kužnjak, prenosi Bljesak.info
wpDiscuz
