Published On: Uto, ožu. 5th, 2019

Šovinizam pod maskama

Karnevali se u Hrvatskoj sve češće koriste kao prilika za iživljavanje nad manjinama i pojedincima koji kritički progovaraju o stanju u društvu. U Vodicama i Kaštelima ‘zapaljeni’ su Srbi i LGBT slikovnica, u Novom Vinodolskom azilant, a u Prološcu i Omišu novinari

 

Pretjerivanje, groteska, razuzdanost, veselje i ruganje institucijama karakteristike su karnevala diljem svijeta. Premda su se njihove funkcije i običaji mijenjali kroz povijest, među one koji su preživjeli spada kritički odnos prema institucijama, ‘koji služi kao politički odušak i neka vrsta katarze društvene zajednice’, piše Hrvatska enciklopedija.

Karnevalska lutka, odnosno mesopust, krnje, fašnik, ovisno o tome gdje se lomača nalazi, vrhunac je gotovo svih karnevala. Kako kaže Hrvatska enciklopedija, lutka je ‘izložena cijeloga pokladnog razdoblja u javnome prostoru ili nošena kao centralna figura u pokladnom ophodu, koju se osuđuje kao krivca za sve nevolje u protekloj godini’.

U tom smislu funkcija karnevala bi trebala biti simboličko svrgavanje moćnika s vlasti, kojima se tijekom pokladnog razdoblja moguće rugati i ismijavati ih. Takvo prividno dobivanje moći onih koji je inače nemaju neki autori u srednjem vijeku povezivali su s ‘kondicioniranjem neobrazovane mase’ kojoj se u karnevalskom razdoblju daje odušak kako bi se njome lakše upravljalo u razdobljima rada.

No primjeri koji su se posljednjih godina pojavili na hrvatskim karnevalima ukazuju na promjene u drugom smjeru: ruganje slabijima, nemoćnijima, pripadnicima najranjivijih dijelova društva, kao i onima čije javne riječi nisu u skladu s opće propagiranim vrijednostima političkog poretka.

Od 1990. u malom dalmatinskom gradu Vodicama tako je obnovljen karneval koji se nije održavao od 1965. godine. Tamošnji krnje nazvan je Jovan, a to ime nosi do danas. Vodičanski Jovan svake je godine dobio novi nadimak pa se tako 1993. zvao Jovan Slobenito, 1994. Jovan Lord Ovan, 1995. Jovan Bali Bali Gali, a 2001. Jovan Mesopusić. ‘Ugrijat ćemo se kada spalimo Jovana’, izjavila je 2010. godine pokladna gradonačelnica Vodica Tatjana Roca za lokalni list nakon što je upitana za moguće loše vremenske prilike tijekom karnevala.

‘Srpski’ krnje nastradao je 2011. i u Kaštel Sućurcu, kada je Krnjevalska pučka udruga Kampanel inicirala paljenje lutke odjevene u srpsku narodnu nošnju sa šajkačom na glavi, opancima na nogama i bedžom ‘PravDA’, čime se aludiralo na tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića na kojeg je lutka i nalikovala. Uz zvukove pjesme ‘Od Vardara pa do Triglava’, u velikoj karnevalskoj završnici sućuračkom obalom prošetali su ‘hrvatski zatvorenici’, upravo pristigli iz srpskih zatvora, koje je okovane u lancima za sobom vukao jedan od ‘braće’. Za njima je, predvođen Mercedesom na kojem je bila velika slika bivše Jugoslavije i uz stihove Gorana Bare ‘Gdje je nestao čovjek’, išao krnje, glavni krivac za sve ‘ono loše ča se u Lipoj našoj dogodilo u zadnji godinu dan’, poručili su organizatori.

Ove godine u Sućurcu su pak otišli korak dalje. Uz zvukove Užičkog kola spaljena je lutka koja predstavlja Milorada Pupovca. Okarakterizirali su ga kao ‘glavnog krivca za sve što je Sućurane živciralo, ljutilo, zbog čega su se smijali od muke i plakali još od prošlog krnjevala’, prenio je portal Kaštela.org. Inspiraciju su očito pronašli kod svojih susjeda iz Kaštel Kambelovca, koji su lutku Pupovca spalili 2017. godine.

Stanovnici Kaštel Sućurca ove su godine inscenirali i nedavni napad na vaterpoliste Crvene zvezde koji se dogodio na splitskoj Rivi. A da im ne smetaju samo Srbi, u tom mjestu dokazali su prošle godine kada su na dječjem karnevalu spalili slikovnicu ‘Moja dugina obitelj’ koja govori o djeci iz istospolnih obitelji.

U Novom Vinodolskom je pak pred više od tisuću ljudi 2017. godine nastradala lutka ‘azilanta’, a za vrijeme samog čina spaljivanja svirala je pjesma ‘Još Hrvatska ni propala’. Organizatori su kasnije tvrdili kako se ime lutke zapravo odnosilo na probleme lokalnih udruga koje nemaju svoje prostorije za rad.

S druge strane, veliku ‘opasnost’ i ‘prijetnju’ stanovnicima Prološca priuštila je jedna osoba iz njihovog kraja. Nije riječ o lokalnom šerifu, autoritarnom načelniku ili nepoštenom sucu, već o novinaru Anti Tomiću, koji je ritualno ‘spaljen’ 2015. godine. ‘Ja i moje ušljive knjige i moji prokleti novinski članci upropastili smo jedno bogato i sretno mjesto, kazali su primičući baklju lutki, a onda plesali i cerekali se kao demoni plešući oko lomače’, napisao je Tomić o paljenju svog lika.

Nije to jedini put da se Tomić našao na maškarama. Performer Enio Meštrović i KUD Bleke i Konji u Zadru su 2013. godine napravili fotomontažu eksplicitnih scena seksualnog čina u kojoj su ‘glavne uloge’ bile povjerene tadašnjem ministru obrazovanja Željku Jovanoviću i novinarima Anti Tomiću i Borisu Dežuloviću.

Željko Jovanović našao se na udaru maškara i u Imotskom te, pogađate, Kaštelima. U oba mjesta ‘nastradao’ je zbog najave uvođenja zdravstvenog odgoja u škole, pa je u Imotskom spaljen zajedno s knjigom na kojoj je pisalo ‘seksualni odgoj’, a u Kaštel Sućurcu nakon karnevalske kolone u kojoj se nalazila dvojezična tabla s natpisom ‘Васпитање здравља – Zdravstveni odgoj’.

Omišani su pak 2014. godine zapalili krnju visokog četiri metra koji je prikazivao lokalnog novinara Vinka Vukovića. Više čuđenja od paljenja novinara izazvalo je objašnjenje Srećka Čečuka, predsjednika udruge Omiški gusar. ‘Da, njega smo spalili jer je od Omiša napravio grad-slučaj, nikada ništa lijepo nije napisao! Pa i kad je pisao o Gusarskoj bitci, koja je turistička atrakcija, napisao je da su gusari bili pljačkaši i da se na tvrđavi vijorila zastava s mrtvačkom glavom. A znamo da su takve simbole imali četnici’, izjavio je on tada medijima.

Iste godine zgražanje javnosti izazvale su maškare u Selcu. Tamošnji organizatori karnevala došli su na ideju da spale lutku majke s djetetom i natpisom ‘gay dijete iz epruvete’. No zbog negodovanja javnosti na kraju su odustali od svog nauma.

Mašenjka Bačić  l Novossti

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer