Izvještaj američke obavještajne agencije razotkriva netačne tvrdnje hrvatskih dužnosnika o presudnoj ulozi Hrvatske u spašavanju Bosne i Hercegovine.
U posljednjim javnim istupima iz Daytona, hrvatski premijer Andrej Plenković, a prije njega i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, ponovili su staru tezu da je „Hrvatska spasila Bosnu i Hercegovinu“. No, u kontrastu s ovom tvrdnjom stoje podaci iz izvještaja američke Centralne obavještajne agencije (CIA) koji daju sasvim drugačiju sliku uloge Hrvatske i Armije RBiH u događajima ljeta 1995.
Neorganiziranost Hrvatske vojske
CIA-ini izvještaji navode da su uoči operacije „Oluja“ snage Hrvatske vojske bile značajno dezorganizirane. General Petar Stipetić tada je doveden na čelo Glavnog stožera kako bi pokušao konsolidirati snage koje su se povlačile i bile pod pritiskom Vojske tzv. „Republike Srpske Krajine“ (RSK). HV je, kako se navodi, bila u defanzivi i nesposobna za veće operacije.
Presudan preokret zahvaljujući Armiji RBiH
Preokret na terenu dolazi zahvaljujući iznenadnoj ofanzivi 5. korpusa Armije RBiH, posebno brigada 501. i 502. koje su pokrenule prodor iz bihaćke enklave. U noći 5. augusta 1995. godine, 502. brigada je neprimijećeno zaobišla promatračke tačke UN-a na granici s Hrvatskom i napala snage RSK iz pozadine, probijajući se duboko na teritorij Hrvatske.
Već do ranog jutra, jedinice Armije RBiH bile su više od 10 kilometara unutar teritorije RSK. Ličko Petrovo Selo je brzo palo, a napredovanje se nastavilo prema Plitvičkim jezerima.
HV reagira tek nekoliko sati kasnije
Prema CIA-i, tek tri sata nakon probijanja Armije RBiH, jedinice Hrvatske vojske počele su pokret. Do tada je strateški važan radar na Plješevici već bio pod kontrolom Armije RBiH, a 501. brigada bila je na putu ka Korjenici – komandnom središtu 15. korpusa snaga RSK.
Uprkos početnom iznenađenju, srpske snage brzo se konsolidiraju i pružaju otpor. General Bašarac i snage zagrebačkog korpusa, pod vodstvom Stipetića, tek su tada počeli pružati koordinirani odgovor kroz operaciju „Oluja 1“.
Ključna uloga 5. korpusa Armije RBiH
CIA ističe da je proboj 5. korpusa iz bihaćke enklave natjerao generala RSK-a, Tarbuka, da upotrijebi svoju jedinu rezervnu brigadu (33. pješačka) kako bi pokušao zaustaviti prodor. Time su ostale jedinice RSK ostale ranjive na napade 2. gardijske brigade HV-a kod Petrinje, čime je otvoren put za konačni vojni slom RSK.
Zaključak: Historija nije propagandni pamflet
Ovi nalazi CIA-e jasno pokazuju da bez koordinirane i pravovremene vojne akcije Armije RBiH, posebno 5. korpusa, operacija „Oluja“ ne bi bila izvedena s takvom brzinom i efikasnošću. Historijska istina je, kao i uvijek, kompleksnija od političkih govora.
U konačnici, izvještaji međunarodnih agencija poput CIA-e podsjećaju da nijedna istina nije apsolutna – ali neke su ipak bolje dokumentirane od drugih.
wpDiscuz
