Published On: Sri, ožu. 28th, 2018

SKIDANJE MASKI Kako je Izetbegović odustao od BiH i otvoreno zatražio stvaranje nacionalne države Bošnjaka

Bošnjačka politika, i službena i neslužbena, već dva desetljeća od BiH pokušava napraviti nacionalnu državu Bošnjaka. Sada je SDA to otvoreno i zatražila.

Neprihvatljivo je usvajanje bilo kakvih zakona koji bi nas udaljili od implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava i kojima bi se omogućio diktat manjine nad većinom građana Federacije BiH, jedan je od zaključaka Programske konvencije SDA koja je održana prije nekoliko dana u Sarajevu.

_____________piše: Jurica Gudelj I Dnevnik.ba

Frazu kako „nećemo dozvoliti diktat manjine nad većinom“, ponovio je predsjednik SDA i bošnjački član Predsjedništva BIH Bakir Izetbegović i nakon sastanka bošnjačkih lidera s američkom veleposlanicom u BiH Maureen Cormac.

„Manjina“ na koju misle i SDA i Bakir Izetbegović su, naravno, Hrvati, a većina su Bošnjaci. Tako je SDA, najveća bošnjačka stranka u BiH, napokon i formalno napustila ideju Bosne i Hercegovine – države triju konstitutivnih, u svemu jednakopravnih naroda. Umjesto toga, sada je i otvoreno krenula tražiti Bosnu i Hercegovinu – državu dvaju nacionalnih entiteta, jednog srpskog (RS), a drugog bošnjačkog (FBiH). U oba entiteta tako Hrvati postaju nacionalnom manjinom, dok istovremeno SDA odustaje u potpunosti od Republike Srpske i fokusira se isključivo na Federaciju BiH i „povaljivanje“ Hrvata.

 

Razlike između SDA i marginalnih radikala

„Zna se na koga je SDA aludirala, ali treba znati da Hrvati u BiH nisu manjina, nego jedan od tri konstitutivna i ravnopravna naroda, kako je to i Ustav BiH propisao. Nažalost, to se u praksi ne provodi i ne potvrđuje“, rekao je za Dnevnik.ba Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH.

Čolak kaže da ga takvi stavovi SDA više ne čude.

„U svim dosadašnjim razgovorima koje smo imali sa SDA, vezano za izmjene izbornog zakonodavstva,  takvi stavovi su se mogli iščitati, pa i iz njihovih prijedloga. Ni u jednom trenutku oni nisu dopuštali mogućnost provedbe odluke Ustavnoga suda BiH na način kako to piše u samoj odluci Ustavnoga suda. Ovakvi stavovi SDA pokazuju da, nažalost, nema razlike između SDA i neki marginalnih i radikalnih bošnjačkih političkih stranaka i pojedinaca“, rekao je Čolak.

Da nema razlike u stavovima SDA, kad su odnosi s Hrvatima u pitanju, i onih koje iznose SDP, DF ili radikali iz Građanskog saveza, jasno je vidljivo i iz formata razgovora koje vodi međunarodna zajednica s bošnjačkim političkim strankama.

„Vode se zajednički razgovori s više stranaka iz bošnjačkog nacionalnog korpusa, što nam govori da su tu više-manje stavovi među njima usuglašeni“, rekao je Čolak.

 

Cilj nacionalna država Bošnjaka

Bošnjačka politika, i službena i neslužbena, već dva desetljeća od BiH pokušava napraviti nacionalnu državu Bošnjaka. Do sada su takvi pokušaji uvijek bivali ogrnuti nekim plaštom koji je skrivao njihove prave namjere. Tako se dugo vremena govorilo o „Bosanstvu“, pa je onda popis stanovništva pokazao da u BiH žive dominantno Bošnjaci, Srbi i Hrvati, koje i Ustav BiH prepoznaje kao konstitutivne, državotvorne i ustavotvorne narode. U zadnje vrijeme bošnjačka nacionalna država se pokušava napraviti pod izgovorom borbe za prava „građana“ i zalaganjem za „građanski princip“. Time se pokušava zamagliti činjenica da je većina „građana“ u FBiH bošnjačke nacionalnosti i da je „građanska“ danas samo drugi izraz za „bošnjačku“ državu.

 

SDA ostavlja bez teksta

„Razumijem kontekst ovih zaključaka, situaciju u kojoj se stranka nalazi, ali SDA me sve češće, pogotovo otkako su ovako rano ušli u kampanju, ostavlja bez komentara a inače imam stav o svemu. Odavno je jasno da oni ovu zemlju vide kao građansku, samo ne znam na što se to pozivaju i na čemu temelje svoje pravo da višenacionalnu državu građanski uređuju. Očito se i spram Ustava odnose kao prema presudama Ustavnog suda – uzmu što im se dopada kao sa švedskog stola“, kazala je za Dnevnik.ba predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara.

„Svima je jasno da Dom naroda PFBIH oslikava stvarne rezultate izbora i jasno je kolika je snaga pojedinih stranaka u ovom Domu kao i važnost dvodomnog sustava koji nije bez razloga uveden u BiH, jer postoji zastupljenost građana u županijskim tijelima te Zastupničkom domu, dok je uloga Doma naroda da kroz legitimno izabrane predstavnike zaštiti i predstavlja nacionalne interese“, dodala je.

Stoga, bilo kakve izmjene i dokidanja prava u tom smislu, kaže Bradara, nisu iznenađenje i očito je i ovo jedan u nizu neuspjelih pokušaja.

 

Bez panike, protektorat živi dalje

Politički analitičar Vuk Bačanović, pak, smatra kako ne treba paničariti zbog odustajanja SDA od države konstitutivnih naroda.

„Mislim da ovdje nema mjesta ni za kakvu paniku s obzirom na tradicionalnu SDA izvedbu svojih deklaracija, odnosno načina na koji se mašta o njihovom provođenju. SDA je uvijek deklamovala ciljeve na način da takvom deklamacijom onemogućuju da to izdeklamovano bude ikada moguće“, rekao je Bačanović za Dnevnik.ba.

Stoga ne preostaje ništa drugo, dodao je, nego zaključiti da je SDA neprijatelj moguće, a prijatelj nemoguće Bosne i Hercegovine, što, paradoksalno, čuva onu, za sada jedino moguću – protektorat skrpljen od polufunkcionalnih zajednica.

„SDA, dakle ne radi za Bosnu i Hercegovinu, nego za nastavak protektorata nad Bosnom i Hercegovinom, a zbog čega ona nikada ne smije zaživjeti kao moguća i relaksirana zajednica dogovora“, izjavio je Bačanović.

 

Od Busuladžića do Izetbegovića

Ipak, u programskim ciljevima SDA mogu se jasno iščitati i jezične konstrukcije svojstvene fašističkim režimima, na što upozorava politički analitičar i kolumnist Ivan Šušnjar.

„’Neće manjina diktirati većini’ su ukratko prepisane šovinističke fraze ekstremista iz Građanskog saveza, koje je Ivan Lovrenović nazvao demokratskim talibanima. Sintagme ‘neće manjina upravljati većinom’ pripadaju fašističkim režimima, i ozbiljni političari bi ih se trebali čuvati“, rekao je Šušnjar za Dnevnik.ba.

Prvi  bh. političar koji je koristio takve fraze, upozorava, bio je Mustafa Busuladžić.

„Poslije njega to čine ekstremisti iz Građanskog saveza. Šteta je da je i SDA pošla Busuladžićevim stopama. Građansko društvo nije isto što i građanska država. Nametanje predstavnika bilo kome, i politika majorizacije nije građanski princip nego princip hegemonije. Ne postoji višenacionalna država Europe koja nije uređena ili po federalnom ili po konsocijacijskom principu“, rekao je Šušnjar.

SDA se, veli, mora odlučiti želi li poštivati državu BiH i njene institucije, kao i njen Ustav ili želi rušiti ovu zemlju.

„Želja za rušenjem zemlje, i podređivanje njenih institucija i moći je posve legitimna. Ako žele da BiH postane bošnjačka nacionalna država, onda se to tako kaže. Ne kaže se ‘mi želimo građanski princip’ u državi tri naroda, nego se kaže: ‘mi želimo nacionalnu državu Bošnjaka’. To je samo pet riječi. I rečenica je dosta lagana za izgovoriti. Ne razumijem zašto je izbjegavaju kazati i čega se stide“, izjavio je Šušnjar.

Također, naglasio je kako Hrvati  jesu pobornici građanskog društva ali su protiv građanske države koja je eufemizam za unitarno uređenu zemlju.

„Federalizam je jedini mogući oblik jačanja građanskog društva. Unitarizam bi samo ojačao nacionalizme“, jasan je Šušnjar.

 

Što SDA nije rekla?

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski, pak, kaže kako je teško racionalno razumjeti otpor usvajanju zakona koji udaljavaju od implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava u okolnostima kada niti jedna jedina stranka ili političar u BiH ni na koji način ne predlažu takve zakone, pa niti stranke okupljene oko HNS-a.

„Još je problematičnije ono što nije rečeno iz SDA – da oni u stvari nemaju namjeru kroz izmjene Izbornog zakona primijeniti presude Ustavnog suda BiH, kome su ranije bili barem verbalno veoma privrženi. Odsustvo volje za tim političkim činom elementarnog građanskog patriotizma nevješto kamufliraju implicitnim suprotstavljanjem odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, što nema nikakvo pravno ni logičko utemeljenje, jer se te odluke pomoću više raspoloživih modela mogu skupno implementirati“, rekao je Sitarski za Dnevnik.ba.

Jedino je objašnjenje ovog javnog pridruživanja SDA radikalnim unitarističkim stankama, veli, kontekst u kome su ove poruke odaslane.

„Izbori se bliže, SDA je možda u najvećoj unutarnjoj krizi od osnutka uslijed odlaska mnogih istaknutih dužnosnika i snažnih odbora, pa na izborima nema praktično nikakve šanse za dobar rezultat. U takvim okolnostima očigledno da je njeno vodstvo pretpostavilo stranačke interese državnim i nacionalnim, pa prepoznaje u dolazećoj blokadi velikog dijela političkog sustava jedinu šansu za zadržavanje trenutnih pozicija u izvršnoj vlasti po ‘mostarskom receptu’“, smatra Sitarski.

 

Otkrivanje pravog lica

Član Predsjedništva HNS-a i predsjednik HRS-a Slaven Raguž smatra da kako se bliži datum raspisivanja izbora, ali bez izmijenjenog Izbornog zakona u skladu sa voljom Ustavnog suda, polako se gubi strpljenje kod radikalno bošnjačkih političkih struja i na površinu isplivava njihovo pravo lice.

„Oni jednostavno ne žele shvatiti kako je BiH država triju naroda, a ne jednoga ili dva, bez trećeg. To je jednostavno ucrtano u DNA naše države i tko to negira, negira samo postojanje BiH“, precizan je Raguž.

Nije to stvar samo SDA, veli, nego svih stranaka sarajevsko čaršijskog političkog spektra, gdje ne amnestira niti tzv. bošnjačku ljevicu.

„Svi oni razmišljaju podjednako, a podjednakim korakom, oni kao ultimativni ‘branitelji tekovina Bosne i Hercegovine’, vode tu istu zemlju ka raspadu. Vrlo vjerojatno će SDA nastaviti u istom smjeru u kojem će inzistirati na tome da izborni sustav ostane utemeljen na način da se Hrvatima mogu birati njihovi predstavnici u vlasti, tako da i zaključak da ‘manjina ne može vladati većinom’ ide u tom smjeru“, izjavio je Raguž.

To znači, dodao je, da retorika SDA postaje sve bliža retorici stranke Slobodana Miloševića s kraja ’80. i početka ’90. godina prošlog stoljeća.

„Ukoliko tako i nastave, nema druge nego da svatko ogradi svoje, da konačno pokrenemo rastavu braka, tako da neće biti nikakvih bojazni o tome hoće li manjina vladati većinom ili obratno“, rekao je Raguž.

 

BiH i dalje poželjan okvir

Bosna i Hercegovina je moguć i poželjan okvir za život i Hrvata i Srba i Bošnjaka, ali samo na ravnopravnim osnovama i uz poštovanje napisanih zakona i Ustava BiH. Hrvati kao suveren narod su opredijeljeni za izgradnju funkcionalne i europske BiH, države u svemu ravnopravnih konstitutivnih naroda.

No, takvu BiH moraju željeti i Bošnjaci.

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer