Škare Ožbolt: “Za dom spremni” nije kazneno djelo kada je riječ o zakonu

BIVŠA ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt komentirala je u Novom danu N1 televizije slučaj iz Splita gdje je na proslavi 31. obljetnice utemeljenja IX. bojne HOS-a brigadir Matko Raos, izaslanik ministra branitelja Tome Medveda, rekao kako bez 10. travnja 1941. ne bi bilo ni današnje Hrvatske.

“Da je to sve zabranjeno Ustavom i zakonom… Jasno je propisano, Ustav ne treba posebno obrazlagati, ali kad je riječ o zakonu, to nije kazneno djelo. Različite su presude koje su donošene, od Visokog prekršajnog suda su stizale i drugačije poruke, povjerenstvo koje je osnovala Vlada… To je sve pokazivanje jedne dobre namjere bez konkretnog rezultata. To će trajati jer nema političke volje da se to razriješi”, govori bivša ministrica o ustaškom pozdravu “za dom spremni”.

“Sve ove situacije u kojima se razne oblike dizanja ruke, pjevanja, izvikivanja rješavalo na Prekršajnom sudu… Odluke Suda su bile različite, u najvećem broju slučajeva bile su oslobađajuće. I Visoki prekršajni sud je u slučaju pjesme rekao da to nije prekršaj”, pojašnjava.

Škare Ožbolt ne smatra da Vrhovni sud može ujednačiti praksu, kako se povremeno čuje da treba.

“A što će Vrhovni sud ujednačiti? … Tu je na neki način najlakše reći da treba ujednačiti praksu. Puno je toga na percepcijskoj razini stvoreno da se taj pozdrav na svaki način osuđuje, ali on cijelo vrijeme prolazi. Uvijek se vraćamo na ovu temu, uvijek ostaje nedorečena…”, govori.

Na pitanje hoće li Hrvatska ikada donijeti zakon o upotrebi pozdrava i veličanja ustaškog režima, bivša ministrica kaže kako treba urediti zakonski okvir tako da sankcionira bilo kakve nacističke ispade, ne samo one vezane za ustaštvo.

“Čini mi se, što više vrijeme bude prolazilo, da će to imati sve manje smisla. Ali, neki novi oblici nacističkih obilježja… Ako bi se pojavila vlada koja će imati političke hrabrosti i volje da donese takav zakon”, zaključuje.

O situaciji u pravosuđu

Čak 41 posto sudaca, ako je vjerovati podacima objavljenim u tiskovinama, dulje od šest mjeseci nije ni taknulo predmet koji im je dodijeljen.

“Ta se statistika odnosi na razdoblje u protekle 2 godine, kad je bila korona. Ako se to odnosi na one predmete gdje je trebalo pozivati stranke, to je jako teško išlo. Vi na nekim sudovima nemate uvjete ni prostorije gdje bi stavili više od tri osobe. Vjerojatno je taj postotak vezan uz situaciju s koronom”, kaže bivša ministrica.

Na pitanje može li se onda uopće govoriti o reformi pravosuđa kaže: “Teško da  se može govoriti o kvalitetnoj reformi pravosuđa.”

O građevinskim dozvolama

Škare Ožbolt osvrnula se i na situaciju u građevinskom sektoru, osobito na proces izdavanja građevinskih dozvola.

“Naše građevinske dozvole i imidž o poslovanju u Hrvatskoj su na svim ljestvicama na niskim granama. Jako puno koraka treba napraviti na ishođenju građevinske dozvole. … Po mom mišljenju bi, kao što je u Novom Zelandu ili drugim destinacijama gdje je poslovanje fenomenalno, analizu projekta trebale raditi neovisne firme, a ne referenti”, govori bivša ministrica.

Svaki slučaj u kojemu postoji sumnja u korupciju treba prijaviti, smatra ona. “Treba napraviti rokove u kojima predmet mora biti riješen i penale za grad ili općinu koji ne rješavaju projekte na vrijeme”, govori.

“E-građevinska dozvola je fenomenalno zamišljena. Da vi u svakom trenutku možete vidjeti ima li kuća građevinsku dozvolu ili ne. Međutim, mi uvodimo aplikacije, ali problemi ostaju. E-građevinska je jedno vrijeme funkcionirala i onda je stala. E-građevinska u Zagrebu uopće ne funkcionira”, kaže.

Na pitanje tko bi to trebao riješiti, kaže kako se to može napraviti vrlo transparentno i brzo izmjenama zakona i pravilnicima, ali i samom provedbom. “To se najbolje vidi na primjeru obnove”, kaže.

Govoreći mogućnostima malverzacija pri upisu u vlasništvo i slučajevima gdje se netko upisao kao vlasnik, a prave vlasnike nitko nije obavijestio o tome, Škare Ožbolt kaže: “To je nedopustivo. Budući da smo uveli i elektronske oglasne ploče, a to znači da netko iz Čilea može u svakom trenutku pratiti što se objavljuje u npr. Supetru… Te e-oglasne ploče se ne koriste”, govori.

O obnovi

Na pitanja o obnovi kaže: “Ništa nismo pojednostavili, sve smo zakomplicirali. Je li to namjerno kompliciranje ili je to jednostavno naša boljka, teško mi je reći. U svakom slučaju, ovo nije dobro. Ovim tempom nećemo imati obnovu ni za 10 godina.”

O tome vidi li naznake promjene u procesu obnove s dolaskom novog ministra graditeljstva kaže: “Rezultati obnove su poražavajući, obnove nema. Govorimo samo o obnovi kuća, a gdje je obnova života? Ne govorimo mi samo o gradovima, govorimo i o selima. Pa nećeš samo obnoviti kuće, moraš tu obnovu osmisliti na način da daje novu kvalitetu života. Mislim da se tim nitko ne bavi i to je ozbiljan problem. Što se tiče samog Ministarstva, krenulo se dosta loše jer nije obnova u prvom planu, nego problemi ministra.”

Govoreći o novom ministru i aferama koje su se počele vezati za njega čim je došao na čelo Ministarstva graditeljstva, Škare Ožbolt kaže: “Vi ovdje imate sigurnosnu provjeru, povjerenstvo za sukob interesa, DORH… Ima niz sidrišta za provjeru imovine svakog dužnosnika. To, čini mi se, ništa ne hoda.”

Na upit o ortačkim ugovorima za koje se veže ministrovo ime, bivša ministrica odgovara: “Ortački ugovori su dopušteni, da se razumijemo. Zakon o obveznim odnosima jasno propisuje oblik ortačkog ugovora. Ali, ja sam mislila da je vrijeme ortaka i tako netransparentnih stvari davno prošlo, a ne da se takav slučaj pojavi usred vlade. To je jako čudno.”